Potrošnja električne energije u Beogradu veća je šest odsto nego prethodne sedmice, jer potrošači zbog vrućine uključuju klima uređaje.
– Ostvareni protok el en u Beogradu juče je iznosio 16.150 megavat časova sa najvećim opterećenjem od 820 megavata u večernjim časovima, tačnije u 21.45 minuta – rekla je Sandra Alagić iz Elektrodistribucije Beograd.
Alagićeva je rekla da ima dovoljno električne energije za sve građane na području Beograda i da ne veruje da će biti bilo kakvih nestašica u narednom periodu.
Trenutna potrošnja u Beogradu je takva da nema potrebe da se apeluje na štednju i racionalizaciju potrošnje, jer je sistem stabilan i nije bilo kvarova ni na jednom naponskom nivou, ocenila je Alagić.
Ona je istakla da se u snabdevanju električnom energijom ne pravi selekcija i da su sve ustanove podjednako prioritetne i potrošači u oblasti privrede i domaćinstava, ali da se uvek vodi računa o tome da ustanove kao što su bolnice funkcionišu besprekorno.
Ustanove koje su od opšteg društvenog i državnog interesa za funkcionisanje Beograda imaju agregate i vodi se računa o tome kada se rade remonti i planska isključenja, kazala je Alagić.
Ona je rekla da u EDB-u nastoje da prate situaciju na terenu i svake godine elektroenergetsku mrežu projektuju planski shodno prijavljenim objektima za legalizaciju i u odnosu na broj novih potrošača.
Međutim, problem su divlja gradnja i divlja naselja na obodu Beograda, gde je bilo ispada ili kvarova u zimskom ili letnjem periodu. Alagićeva je navela da godinama postoji problem u snabdevanju strujom pojedinih prigradskih naselja, kao što su Ledine i izrazila nadu da je taj problem saniran.
Ledine nije samo stambeno naselje, nego i industrijska zona, kakva je nikla i duž Zrenjaninskog puta u Krnjači, Borči i Ovči, podsetila je Alagić.
U Beogradu, kao i u celoj Srbiji, električna energija se koristi za grejanje, čemu doprinosi i cena struje.
Alagić je rekla da se sada se pojavio problem nedostatka sredstava, jer EDB potražuje više od 18 milijardi dinara od čega polovinu duguju potrošači iz oblasti privrede, a drugu polovinu potrošači iz kategorija domaćinstva.
– Ukoliko ne budemo naplatili sva svoja potraživanja možemo čak i da dovedemo u pitanje remont i rekonstrukciju mreže i pripremu za predstojeću zimsku sezonu u pitanje – upozorila je Alagić.
Ona je rekla da postoje područja grada kao što je Novi Beograd gde je potrošnja struje gotovo izjednačena u zimskom i letnjem periodu, jer potrošači zimi često uključuju grejalice, a leti klima uređaje.
Alagić ističe da je potrebna jača zakonska regulativa za sve potrošače koji kradu električnu energiju, što nanosi milionske štete.
– Svake godine ulažu se znatna sredstva u remont i rekonstrukciju elektroenergetske mreže kako bi snabdevanje bilo što bolje, a godišnje se podiže između 150 i 200 niskonaponskih trafostanica – kazala je Alagić.
Ona je rekla da EDB ulaže napore da situacija u pogledu snabdevanja gradjana strujom svake godine bude sve bolja i da u tom pogledu Beograd funkcioniše kao i gradovi u bilo kojoj evropskoj zemlji.
Potvrdu za to predstavljaju rekonstrukcije, remonti i oprema koja se koristi i koja je na najvišem nivou tehničkog razvoja po čemu se ne zaostaje ni za jednom Francuskom, ni Nemačkom.