NaslovnaSrbija EnergetikaPoskupljenje struje neće...

Poskupljenje struje neće izazvati inflatorni šok

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Najavljena poskupljenja struje od oko 12 odsto, gasa za 10, grejanja za pet do sedam procenata, direktno će uticati na rast inflacije za oko 1,2 odsto. Indirektan efekat će, međutim, biti veći, jer će trgovci iskoristiti poskupljenje energenata da povećaju cene osnovnih životnih namirnica, ali i hemije, kaže Goran Nikolić, ekonomista, komentarišući januarska poskupljenja energenata.

Poskupljenje struje od najavljenih 12 odsto direktno povećava inflaciju za 0,8 odsto, gas za 0,1 a grejanje za 0,2 procenta, kaže Nikolić i objašnjava da do većeg poskupljenja ne bi trebalo da dođe ni zbog činjenice da je kupovna moć građana, odnosno tražnja, vrlo skromna, a kurs stabilan.

On ove godine ne očekuje ni veće poskupljenje goriva, što je razlog više, da cene miruju. Ono što, međutim, zabrinjava je što smo tek na polovini grejne sezone, a već se najavljuje drugo poskupljenje grejanja i to za rast cene gasa od oko 10 odsto. Budući da polovina toplana troši gas za čiju nabavku iz cene grejanja odlazi više od 70 odsto novca, realno je očekivati da će računi onih koji se greju preko toplana ponovo biti veći.

U Udruženju toplana kažu da je realno očekivati da grejanje od 1. februara poskupi za najmanje sedam odsto. U Beogradskim elektranama, kojima je to osnovni energent, nadaju se povećanju od pet procenata.

To znači da bi za stan od 60 kvadrata koji je priključen na toplanu, a za koji je do sada grejanje koštalo oko 6.500 dinara povećalo račune za oko 300 dinara. Istovremeno prosečna četvoročlana porodica koja mesečno plaća oko 4.000 dinara struju, od februara, ukoliko struja do tada poskupi, plaćaće uz povećanje od 12 odsto za oko 480 dinara više.

Oni koji se greju na TA peć noću, a danju se dogrevaju, pa su im mesečni računi išli i do 10.000 dinara plaćaće skuplje struju za oko 1.200 dinara. Agenciji za energetiku ni juče nije stigao, kako su potvrdili, zahtev EPS-a za poskupljenje struje, a bez njihove saglasnosti i novog tarifnog sistema teško je u paru izračunati za koliko će računi biti veći.

Izvesno je da ukoliko bi poskupljenje bilo 10 odnosno 12 odsto da bi za toliko bio veći iznos na računu pri istom broju kilovat sati i približno istom odnosu potrošnje struje noću i danju.
Ukoliko bi međutim, došlo do veće potrošnje u crvenoj, najskupljoj zoni, kao i promena odnos između zona, automatski bi i potrošači to videli na svojim računima.
Takođe je izvesno da na struju neće moći da se greju ni domaćinstva koja će dobijati i besplatne kilovate. Prosečno domaćinstvo od četiri člana troši 350 kilovat-časova, a oni koji pale TA peći oko 1.500. Od toga što dobiju od države, platiće petinu računa.

Izvor Politika

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

R.Power završio izgradnju solarne elektrane Lazuri snage 55 MW uz bankarsko finansiranje i ugovor o razlici u ceni (CfD).

Poljski investitor u obnovljive izvore energije R.Power završio je izgradnju solarne elektrane Lazuri snage 55 MW u rumunskom okrugu Satu Mare, dok se priključenje na elektroenergetsku mrežu očekuje do kraja 2026. godine. Očekuje se da će elektrana godišnje proizvoditi oko...

Bechtel-Enka napreduje u procesu realizacije projekta Đerdap 3, dok Srbija razvija studije za reverzibilnu hidroelektranu.

Srbija je napravila novi korak ka realizaciji projekta reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, nakon što je konzorcijum Bechtel-Enka ispunio uslove za narednu fazu pregovora sa državom, dok domaći inženjerski konzorcijum priprema plansku i tehničku dokumentaciju za ovaj energetski objekat. Ministarstvo rudarstva...

Cene električne energije u SEE rastu: ponovni radni dan podiže potražnju, Srbija probija 300 €/MWh

Jugoistočnoevropske dnevne (day-ahead) cene električne energije naglo su porasle za ponedeljak, 19. oktobar, pošto se potražnja tokom radnih dana vratila, prognoze za obnovljive izvore bile slabije, a nastavak snažnih uvoznih potreba dodatno je zategao regionalni bilans snabdevanja. To je...
Supported byClarion Owners Engineers