Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Pod Timokom 1.000 tona zlata

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

REZULTATI kanadske kompanije „Avala risorsis“, koja je u okolini Žagubice pronašla značajne rezerve zlata, ne predstavlja iznenađenje jedino za geologe. Jer, u Timočkom magmatskom kompleksu (TMK), koji istražuju i najmoćnije svetske rudarske korporacije, poput američkog „Friporta“ i multinacionalnog „Rio Tinta“, kriju se rezerve ovog plemenitog metala od gotovo – 1.000 tona!

Po rečima profesora dr Milorada Grujića, člana SANU i Balkanske akademije nauka, koji se smatra jednim od najboljih poznavalaca rudarske problematike u Srbiji, rezultati kanadske kompanije „Avala risorsis“, koja je u okolini Žagubice pronašla značajne rezerve zlata, uopšte ne treba da čude!

– Ovo je područje bogato rudnicima plemenitih metala – kaže dr Grujić, uz napomenu da se ležišta zlata sa dva grama tog plemenitog metala po toni smatraju izuzetno bogatim. – Uz sve to, cena zlata je već dostigla cenu od 56.000 dolara po kilogramu, pa proizilazi da bruto vrednost ležišta ovog plemenitog metala na području TMK, koji obuhvata veliki deo istočne Srbije, premašuje 50 milijardi američkih novčanica.

Po rečima dr Grujića, najbogatije nalazište zlata, iz sastava borske kompanije, bez sumnje je majdanpečko ležište „Čoka Marin“, koje se nalazi nedaleko od sela Jasikovo.

– Reč je o ležištu od oko 240.000 tona rude, u kome ima ima oko 4,4 odsto bakra, čak 14 grama po toni zlata i gotovo 100 grama po toni srebra. Međutim, u okolini tog rudnika ima još nalazišta zlata, tako da se očekuje da bi se odavde, u narednom periodu, nakon proširenja rudnika, moglo dobiti gotovo 120 tona tog plemenitog metala – iznosi dr Grujić.

Naš sagovornik otkriva za „Novosti“ da u RTB „Bor“ razmatraju mogućnost da ponovo aktiviraju rudnik zlata „Blagojev kamen“, između Majdanpeka i Kučeva, u kome srednji sadržaj tog plemenitog metala iznosi oko dva grama po toni.

– Po dosadašnjim saznanjima, u „Blagojevom kamenu“ krije se oko 35 tona zlata – navodi dr Grujić. – Ali, veoma je interesantno i ležište „Volujski ključ“, kod Kučeva. Iako su urađene samo probne bušotine, tu je ustanovljen znatan sadržaj zlata. Prema dosadašnjim saznanjima, iz tog ležišta bi, kada bi eksploatacija počela danas, u narednom periodu moglo da se izvuče najmanje 10 tona zlata. Uz to, u narednom periodu trebalo bi obaviti i dodatno istraživanje rudnika „Sveta Barbara“, kod Majdanpeka, gde su ustanovljene rezerve zlata veće od dva grama po toni.

Srbija je, sa nešto više od 13 tona zlata, što čini 4,4 odsto deviznih rezervi zemlje, na 59. mestu u svetu i vodeća zemlja u regionu po količinama tog plemenitog metala koji se čuva u trezorima „iza sedam brava“. Međutim, veoma mali broj ljudi zna da je gotovo kompletna količina tog metala proizvedena u Rudarsko-topioničarkom basenu „Bor“, koji jedini u Srbiji ima fabriku za dobijanje zlata.

Kako nam je rečeno u RTB, gde je samo prošle godine proizvedeno više od 1.100 kilograma zlata, oni su obavezni da sve količine tog plemenitog metala koje proizvedu ponude Narodnoj banci Srbije. Tek ukoliko NBS odbije da ga kupi, traži se posebna dozvola za izvoz. Ali takav slučaj još nije zabeležen.

Zlato se u Boru proizvodi od osnivanja rudnika. Evidenciju o tome su, međutim, pre 1938. godine vodili Francuzi, jer je rudnik bio u njihovim rukama. Prema nekim podacima, iz Borskog rudnika je do 1935. godine izvezeno 16 tona zlata i 32 tone srebra, jer je u to vreme francuska kompanija slobodno raspolagala plemenitim metalima.

Stanje je izmenjeno tek 1934. godine Uredbom o nadzoru proizvodnje i upotrebi plemenitih metala zahvaljujući kojoj je pravo otkupa, i to po cenama na Londonskoj berzi, dobila Narodna banka Jugoslavije.

Rekordi u proizvodnji plemenitih metala zabeleženi su 1975. godine, kada su proizvedene 5,2 tone zlata i 1979. kada je za godinu dana dobijeno 55 tona srebra.

Sve u svemu, do sada je u gradu bakra dobijeno više od 160 tona zlata – dovoljno da se zemljina kugla nekoliko puta, oko ekvatora, omota zlatnom žicom.

Izvor Novosti

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Nema produžetka američkih sankcija dok Vlada preduzima mere za obezbeđenje rada rafinerije Petrotel

Rumunija će u potpunosti poštovati međunarodne sankcije uvedene kompaniji Lukoil i neće tražiti produženje roka nakon 21. novembra, koji su propisale američke vlasti. Ministar energetike Bogdan Ivan saopštio je da Vlada intenzivno radi na pravnom mehanizmu koji će omogućiti...

Crna Gora: Jugopetrol u poziciji da obezbedi ugovor za skladištenje rezervi goriva

Jugopetrol, glavni distributer goriva u Crnoj Gori i ćerka-firma grčke kompanije Hellenic Energy, postao je jedini ponuđač na tenderu Vlade za zakup skladišnih kapaciteta namenjenih državnim strateškim rezervama nafte. Ponudu će sada razmotriti Uprava za ugljovodonike, koja će odlučiti...

Mađarska: Direktor MOL-a tvrdi da je požar u rafineriji Dunav izazvan tehničkim kvarom, a ne sabotažom

Generalni direktor MOL Grupe, Žolt Hernadi, odbacio je tvrdnje da je nedavni požar u rafineriji Dunav u Saza-lombati, u blizini Budimpešte, bio posledica sabotaže ili politički motivisanog delovanja, ističući da je incident uzrokovan isključivo tehničkim kvarom. Požar, koji je...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!