Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikePapreni uvozni kilovati

Papreni uvozni kilovati

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

“Srbija mora da nastavi da uvozi veće količine električne energije, jer se mora stabilizovati elektroenergetski sistem, što podrazumeva obnavljenje deponija uglja i akumulaciju i nepohodne popravke u sistemu na blokovima, koji su neprekidno radili po nekoliko meseci”, kazao je agenciji Beta generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS), Dragomir Marković napominjući da će “proces oporavka unutrašnjih rezevri EPS-a trajaće možda i čitav mesec”.

Do sada je uvoz struje koštao od oko 750.000 do tri miliona evra dnevno, ali da će se tačan iznos troškova uvoza znati nakon završetka vanredne situacije i hladnog talasa.

“Prosečna cena po kojoj je EPS do sad kupovao struju je oko 8,3 evrocenta po kilovat satu. Sada se struja u Srbiji prodaje po ceni od pet evrocenti po kilovat satu. Zabluda je da bi Srbija sada imala dovoljno struje da je EPS umesto 400 do 500 miliona evra godišnje u održavanje i modernizaciju postojećih kapaciteta investirao u gradnju jedne nove termoelektrane kao što je “Nikola Tesla B3″. Dobili bi 700 megavata novih kapacitaela, ali bismo izgubili 2.000 megavata u ostalima koji ne bi mogli da rade, uključujući rudnike, termoelekrane i hidroelektrane”, naglasio je Marković i dodao da bi u tom slučaju “sada u Srbiji bio mrak”.

Marković je kazao da uglavnom svi potrošači imaju uredno snabdevanje i da je pouzdanosti sistema omogućena pravoremeno obavljenim remontima na svim proizvodnim, rudarskim i distributivnim kapacitetima.

“Tokom ledenog talasa broj prekida u snabdevanju direktih potrošača bio je veomamali, merio se u promilima, uglavnom je bio kratkotrajan i interventno su otklanjani prekidi. Bez struje, uglavnom kratkotranjno, bilo je od nekoliko stotina do dvadesetak hiljada potrošača dnevno, od ukupno 3,3 miliona korisnika EPS-a”, rekao je Marković naglašavajući da je zahvaljujući merama štednje dnevna potrošnja struje u Srbiji smanjenja od sedam do osam procenata, a najveći uticaj imalo je smanjenje potrošnje u industrijskom sektoru, koje je prevazilazilo i pet miliona kilovat sati dnevno.

Apeli za smanjenje potrošnje u domaćinstvima nisu dali očekivane rezutlate, tako da je trošeno oko par procenata električne energije manje.

Makrović je kazao i da oko 102.000 socijalno ugroženih korisnika već ima povlašćenu cenu struje i da to što neće platiti februarske račune za struju ne predstavlja veliki trošak za EPS.

Prema njegovim rečima, popust od 30 odsto za potošače koji u feburaru potroše 15 odsto struje manje nego u januaru imaće pozitivan finasijski efekat za EPS, jer to znači manju potrošnju struje iz uvoza, koja je skoro dva puta skuplja od domaće.

Izvor Beta

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!