Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikePapreni uvozni kilovati

Papreni uvozni kilovati

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

„Srbija mora da nastavi da uvozi veće količine električne energije, jer se mora stabilizovati elektroenergetski sistem, što podrazumeva obnavljenje deponija uglja i akumulaciju i nepohodne popravke u sistemu na blokovima, koji su neprekidno radili po nekoliko meseci“, kazao je agenciji Beta generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS), Dragomir Marković napominjući da će “proces oporavka unutrašnjih rezevri EPS-a trajaće možda i čitav mesec”.

Do sada je uvoz struje koštao od oko 750.000 do tri miliona evra dnevno, ali da će se tačan iznos troškova uvoza znati nakon završetka vanredne situacije i hladnog talasa.

“Prosečna cena po kojoj je EPS do sad kupovao struju je oko 8,3 evrocenta po kilovat satu. Sada se struja u Srbiji prodaje po ceni od pet evrocenti po kilovat satu. Zabluda je da bi Srbija sada imala dovoljno struje da je EPS umesto 400 do 500 miliona evra godišnje u održavanje i modernizaciju postojećih kapaciteta investirao u gradnju jedne nove termoelektrane kao što je „Nikola Tesla B3″. Dobili bi 700 megavata novih kapacitaela, ali bismo izgubili 2.000 megavata u ostalima koji ne bi mogli da rade, uključujući rudnike, termoelekrane i hidroelektrane“, naglasio je Marković i dodao da bi u tom slučaju „sada u Srbiji bio mrak“.

Marković je kazao da uglavnom svi potrošači imaju uredno snabdevanje i da je pouzdanosti sistema omogućena pravoremeno obavljenim remontima na svim proizvodnim, rudarskim i distributivnim kapacitetima.

„Tokom ledenog talasa broj prekida u snabdevanju direktih potrošača bio je veomamali, merio se u promilima, uglavnom je bio kratkotrajan i interventno su otklanjani prekidi. Bez struje, uglavnom kratkotranjno, bilo je od nekoliko stotina do dvadesetak hiljada potrošača dnevno, od ukupno 3,3 miliona korisnika EPS-a”, rekao je Marković naglašavajući da je zahvaljujući merama štednje dnevna potrošnja struje u Srbiji smanjenja od sedam do osam procenata, a najveći uticaj imalo je smanjenje potrošnje u industrijskom sektoru, koje je prevazilazilo i pet miliona kilovat sati dnevno.

Apeli za smanjenje potrošnje u domaćinstvima nisu dali očekivane rezutlate, tako da je trošeno oko par procenata električne energije manje.

Makrović je kazao i da oko 102.000 socijalno ugroženih korisnika već ima povlašćenu cenu struje i da to što neće platiti februarske račune za struju ne predstavlja veliki trošak za EPS.

Prema njegovim rečima, popust od 30 odsto za potošače koji u feburaru potroše 15 odsto struje manje nego u januaru imaće pozitivan finasijski efekat za EPS, jer to znači manju potrošnju struje iz uvoza, koja je skoro dva puta skuplja od domaće.

Izvor Beta

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!