Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Moskva i Minsk dogovorili gradnju prve nuklearke u Belorusiji

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Dok Japan pokušava da se izbori sa nuklearnom havarijom Moskva i Minsk su posle dugih pregovora potpisale sporazum o izgradnji nove atomske centrale, prve u Belorusiji, objavljeno je u Minsku.

Sednica ministara Savezne države Rusije i Belorusije sinoć je završena kompromisnim potpisivanjem dva energetska sporazuma – prvog o paralelnom radu energetskih sistema dve države, a drugog o izgradnji atomske centrale u Belorusiji.

Projektom međudržavnog sporazuma o gradnji atomske centrale predviđeno je da ruska korporacija „Atomstrojeksport“ izgradi, kao generalni izvođač, atomsku centralu po sistemu „ključ u ruke“, prenosi agencija Finmarket.

Puštanje u rad prvog energetskog bloka planirano je za 2017. a drugog 2018. godine. Ukupna snaga prve beloruske nuklearke biće 2,4 gigavata. Pretpostavlja se da će se struja iz prvog bloka plasirati na belorusko tržište, a iz drugog usmeravati u izvoz.

Belorusija je uspela da dobije, za izgradnju nuklearke, ruski kredit vredan devet milijardi dolara, kojim će se osim atomske centrale finansirati i izgradnja prateće infrastukture.

Ruski analitičari navode da je dogovor Moskve i Minska o razvoju nuklearne energetike postignut “ u ne baš srećno vreme“, jer usled nuklearne krize u Japanu mnoge evropske i azijske zemlje zahtevaju testiranje bezbednosti svih atomskih centrala u svetu, a pojedine čak i odustaju od atomske energetike.

U Belorusiji još nisu, osim toga, izbledela sećanja na posledice havarije nuklearke u Černobilju.

Beloruski premijer Mihail Masnikovič je tim povodom istakao da će se izgraditi efikasna i bezbedna atomska centrala. „Za nas je to posebno osetljivo pitanje“, rekao je on podsećajući da će se 26. aprila navršti 25 godina od katastrofe na černobiljskoj nuklearki, a da uz poslednje događaje u Japanu to ima poseba značaj.

Ruski premijer Vladimir Putin je takođe naglasio da Rusija ima „čitav arsenal sredstava za bezbedan rad atomskih centrala koji će se primeniti u beloruskom projektu“.

Potpisivanjem paketa sporazuma Rusija i Belorusija su prevazišle period zategnutih energetskih odnosa. Početkom 2010. godine beloruska strana je zaustavila međudržavni tranzit struje, što su zvaničnici u Minsku objasnili remontom linije visokog napona.

Tek posčetkom februara ove godine Belorusija je obnovila izvoz ruske struje u Belorusiju i njen tranzit u tri pribaltičke zemlje.

Izvor Tanjug.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!