Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeMijodrag Čitaković, direktor...

Mijodrag Čitaković, direktor PD „Drinsko-Limske HE“, Plodovi revitalizovanih agregata

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Zbog velike suše, prošlu godinu obeležila je izuzetno loša hidrologija, pa u PD „Drinsko-Limskim HE“ nije ni bilo moguće ispunjenje plana proizvodnje predviđenim bilansom. U elektranama PD „Drinsko-Limske HE“, prošle godine, ukupno je proizvedeno 2,756 milijardi kilovat-sati električne energije, što je ostvarenje plana od 95,33 odsto. Taj procenat dostignut je, pre svega, zahvaljujući akumulacionim HE. Ovo je, između ostalog za „kWh“ izjavio Mijodrag Čitaković, direktor PD „Drinsko-Limske HE“.

– Loša hidrologija pratila je i prva tri meseca ove godine. Pri temperaturama do minus 25 stepeni, prilično su ispražnjene akumulacije. Na celom drinskom slivnom području bilo je velikih količina snega, ali uz, istovremeno, minimalne dotoke. Jer, otapanje snega se odvijalo postepeno, pa je nedostatak vode razlog smanjene proizvodnje protočnih elektrana– kaže Čitaković. – Što se tiče 2012. godine, planirana je proizvodnja iznad 2,933 milijardi kilovat-sati, uobičajena na nivou PD „Drinsko Limske HE“. Značajno je, međutim, da je u plan ugrađena i, povećana proizvodnja na revitalizovanim prvom i drugom agregatu u HE „Bajina Bašta“, kao i u HE „Elektromorava“, a i njen rast na trećem agregatu, koji će u pogon ući u septembru ove godine.

Prema rečima Čitakovića, što se tiče treće faze revitalizacije u HE „Bajina Bašta“ ona se odvija se prema dinamičkom planu, a u pojedinim segmentima je čak i ispred. Demontaža prvog agregata trajala je mesec i po dana, drugog mesec dana, dok je treće mašine završena za rekordna 23 dana. Prethodno stečena iskustva, očigledno, bila su od velike pomoći za sve izvođače radova. U HE „Bajina Bašta“ radi se, inače, specifična revitalizacija. U njoj se, naime, ugrađuju potpuno novi delovi, na primer, radno kolo, stator generatora, transformator, razvodno postrojenje 220 kV, dok se, istovremeno, u fabrikama rehabilituju i poboljšavaju performansi postojećih delova i opreme, kao kod vratila, turbinskog poklopca, glavčine rotora.

Direktor PD „Drinsko-Limske HE“ ističe i da su u toku brojni drugi poslovi, kao što su preduslova za revitalizaciju HE „Zvornik“, u koju će ona ući posle 57 neprekidnih godina rada. U HE „Zvornik“ u prošloj godini već su završeni radovi na prokopavanju korita Drine, nizvodno od brane, koji utiču na povećanje pada, a i snage, što je i bio preduslov iz Studije opravdanosti i idejnog projekta za njenu rehabilitaciju. Pripremaju se projekti i tenderska dokumentacija za izradu nizvodnog aneksa na desnoj obali, koji je, isto tako, preduslov za izvođenje rehabilitacije. Urađeni su, isto tako, idejni projekti i studije opravdanosti za potrebe projekta revitalizacije u HE „Bistrica“, „Kokin Brod“ i „Potpeć“, s tim što je za ovu jedinu protočnu elektranu „Limskih HE“ urađena i dokumentacija za četvrti agregat. U tehničkoj dokumentaciji predviđeni su obim radova i zamena opreme. U njoj je, takođe, prisutno povećanje snage za revitalizovane agregate, kao i rast proizvodnje.

Izvor: Kwh magazin

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!