Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSpecijaliRumunija: Rešenje za...

Rumunija: Rešenje za krizu zelenih sertifikata – izvoz u Srbiju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

„Mi ćemo prodavati zelene sertifikate u Srbiji. Očekujemo liberalizaciju zelenih sertifikata. Trenutno prodajemo sertifikate u Rumuniji i veoma je teško prodati ih. U Rumuniji je ove godine ostalo 6 miliona neprodatih zelenih sertifikata, od ukupno 18 miliona“, izjavio je investitor George Boeru, prenosi sajt serbia-energy.eu

On je u saradnji sa partnerom Satu Mare, osnovao kompaniju Eol Energy, koja je vlasnik projekata vetra i solarne energije, vrednih 15,2 miliona evra.

Kapacitet vetroelektrane u oblasti Mihai Bravu u okrugu Konstanca iznosi 6 MW, dok fotovoltažni projekat u mestu Mizil, Prahova, ima kapacitet 3 MW.

Kompanija je postigla godišnji broj od 14.000 sertifikata za dva projekta koja su u funkciji tri godine.

Investitori tvrde da je zelena energija 30% skuplja u EU u odnosu na Rumuniju.

„U Srbiji zelena energija je 20% skuplja i sistem trgovine je bolje razvijen“, tvrdi Boeru.

On se nada da će ostvariti bolju cenu za zelene sertifikate na liberalizovanom tržištu. On procenjuje da će se investicija isplatiti u narednih osam godina.

Asocijacija RWEA je objavila da se u Rumuniji trguje sa oko dve trećine od ukupnog broja izdatih sertifikata, i to po minimalnoj ceni.

Ukupan neto gubitak industrije vetra u 2014. dostigao je 470 miliona evra nakon promene šeme za obnovljive izvore. Operativni prihodi smanjeni su za 224 miliona evra (39%) a vrednost imovine je smanjena za 340 miliona evra.

Prošle godine izdato je 14,1 miliona sertifikata, od kojih je 355.000 isteklo i njima više ne može da se trguje.

Od 2011.stanovništvo i privreda subvencionišu obnovljive izvore putem zelenih sertifkata. Njihov udeo u poslednje dve godine iznosi oko 10%, odnosno oko 2,2 evra za prosečan račun od 22,4 evra.

Udeo investitora u državnim subvencijama za proizvodnju zelene energije iskazuje se zelenim sertifikatima. U skladu sa zakonom, vetroparkovi dobijaju od države 0,5 sertifikata po MWh isporučenom u mrežu, a solarne elektrane tri sertifikata.

Prošle godine, 14 kompanija je oslobođeno plaćanja za zelene sertifikate.

Sertifikateizdaje Transelectrica nakon proizvodnje i isporuke obnovljive energije. Šema je dopunjena obavezom snabdevača da na godišnjem nivou kupe sertifikate proporcionalno isporučenoj energiji. Oni ostvaruju povrat novca od potrošača putem računa za struju, tako da svi potrošači pružaju podršku proizvodnji zelene energije, prenosi sajt serbia-energy.eu

Izvor; Serbia Energy

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Slovenačka partija Zeleni podnela krivičnu prijavu zbog projekta vetroelektrane Mali Log, DEM negira zloupotrebu sredstava

Slovenačka partija Zeleni podnela je krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu u Ljubljani protiv nekoliko kompanija i pojedinaca zbog navodne zloupotrebe javnih sredstava u projektu vetroelektrane Mali Log. Dravske Elektrarne Maribor (DEM), državna hidroenergetska kompanija i nosilac projekta, odbacila je optužbe,...

Slovenija: Nuklearna elektrana Krško premašila ciljeve proizvodnje električne energije u julu 2025. uz maksimalne faktore kapaciteta

U julu 2025. godine nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.827 MWh neto električne energije, što je 1,2 odsto više od planiranih 500.000 MWh. Za poređenje, elektrana je u julu 2024. godine proizvela 509.321...

Rumunija: Hidroelectrica ostvarila dobit od 319 miliona evra u prvoj polovini 2025. godine usred hidroloških izazova

Hidroelectrica je u prvoj polovini 2025. godine ostvarila neto dobit od približno 319 miliona evra, što je pad od 41 odsto u odnosu na oko 541 milion evra u istom periodu prošle godine. Pad je izazvan smanjenom sopstvenom proizvodnjom...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!