NaslovnaRegion energetikaMeđu velikim kompanijama...

Među velikim kompanijama ex YU, crnogorske na začelju liste

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Crnogorske firme plasirale su se među posljednjih deset na listi i to EPCG (70. mjesto), Jugopetrol (73. mjesto), KAP (75. mjesto), Voli (77. mjesto) i Telekom (78. mjesto).

Francuska grupacija Coface specijalizovana za upravljanje i osiguranje kredita napravila je listu preduzeća iz oblasti prerade i distribucije nafte, proizvodnje i distribucije električne energije, trgovine i telekomunikacija sa područja bivše Jugoslavije i rangirala ih prema veličini godišnjeg prihoda u prošloj godini.

Na listi koja ima 78 firmi u prvih 50 nema nijedne iz Crne Gore. Među prvih pedeset, prema poslovnim prihodima, po 15 kompanija je iz Slovenije i iz Srbije, 14 iz Hrvatske, četiri iz Makedonije i dvije iz Bosne i Hercegovine (BIH).

Crnogorske firme plasirale su se među posljednjih deset na listi i to EPCG (70. mjesto), Jugopetrol (73. mjesto), KAP (75. mjesto), Voli (77. mjesto) i Telekom (78. mjesto).
EPCG je prihodovala 258,8 miliona (pad od jedan odsto), Jugopetrol sa prihodom od 191,6 miliona i jedini bilježi rast od 21 odsto, KAP 173,6 miliona (pad od 31 odsto) Voli 118,1 milion (pad od 39 odsto) i Telekom 116,8 miliona (pad od jedan odsto).U prvih deset nalaze se pet firmi iz Slovenije (Petrol, Merkator, Holding Slovenske elektrane, Revoz i Krka), tri iz Hrvatske( Ina, Konzum i hrvatska Elektroprivreda), kao i dvije iz Srbije (naftna industrija Srbije i Elektroprivreda Srbije).

Vodeće na listi su naftne kompanije. Hrvatska Ina drži prvu poziciju sa poslovnim prihodom od 3,4 milijarde eura uz ostvareni rast od 15 odsto. Drugi je slovenački Petrol sa 2,8 milijardi eura i rastom od 15 odsto), a treća je Naftna industrija Srbije sa 1,7 milijardi i rastom od 10 odsto.

Slovenački trgovački lanac Merkator zauzeo je četvrtu poziciju, a slijedi hrvatski Konzum petu. Merkator je prošle godine prihodovao od 1,62 milijarde eura i zabilježio je pad prihoda od dva odsto, dok su prihodi Konzuma od 1,61 milijardu porasli za pet odsto.

Kada su u pitanju preduzeća za prozvodnju i distribuciju struje vodeća je hrvatska Elektroprivreda koja je sa poslovnim prihodom 1,54 milijarde (pad od tri odsto) zauzela šesto mjesto, iza nje je holding Slovenačke elektrane sa prihodom od 1,35 milijardi i rastom od 48 odsto, dok je osma Elektroprivreda Srbije koja je prihodovala 1,18 milijardi (rast od 11 odsto).

Iz sektora telekomunikacija najveći prihod je imao hrvatski Telekom od 988,9 miliona eura (pad od osam odsto). On je zauzeo 12. poziciju na listi, a iza njega su „kolege“ iz Srbije i Slovenije. Telekom Srbije na 14. poziciji ostvario je prihod od 817 miliona eura (nije bilo rasta), dok je Telekom Slovenije prihodovao 730,8 miliona (66 odsto više).

Izvor Vijesti

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Izmena zakona o reformi elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj otvara novo tržište za agregatore, inženjering pristupa mreži i trgovinu pravima priključenja

Izmenjeni Zakon o tržištu električne energije u Hrvatskoj otvara nekoliko novih komercijalnih slojeva oko elektroenergetskog sektora, stvarajući prilike za nezavisne agregatore, inženjerske firme i investitore, istovremeno povećavajući pritisak na razvojne subjekte koji drže zaustavljena prava na priključenje na mrežu. Propis,...

Piskanja boron projekat u Srbiji cilja vrednost od 569 miliona EUR, kanadski investitor predviđa 89% prinosa, pa se pod lupom našla finansijska i ekonomija...

Kanadska rudarska kompanija Boron One Holdings podigla je procenjenu ekonomsku vrednost svog Piskanja boron projekta u južnoj Srbiji na približno 569 miliona EUR, procenjujući izuzetno visoku 89% internu stopu povrata nakon poreza na početna ulaganja od svega 71 milion...

Električna energija i ugrađeni ugljenik preoblikuju investicioni slučaj za industrijski izvoz u JIE

Banke koje finansiraju proizvođače u jugoistočnoj Evropi sve češće moraju da procene da li zajmoprimac može da očuva svoju EU izvoznu maržu nakon što se uključe troškovi električne energije, ugrađene emisije i zahtevi za podatke dobavljača. Fabrika može da...
Supported byClarion Owners Engineers