U naporu da ostvare energetsku stabilnost i da se bore protiv visoke cijene struje, nekoliko zemalja u regionu okreće se gasifikaciji.
Neke od zemalja provele su prelazak sa struje na gas, a druge tek otpočinju taj proces.
Dvije općine u Makedoniji, Kumanovo i Strumica, nedavno su počele koristiti gas kao gorivo za grijanje u javnim i obrazovnim institucijama.
Strumica je pokrenula takozvani virtualni gasovod, nakon primjera nekih općina iz Bugarske. Gas se dovodi do općine u cisternama iz Bugarske, a onda se komprimira i distribuira prema krajnjim korisnicima putem 20 km duge gasne mreže koju je općina finansirala svojim sredstvima.
Škole i zgrada općine u Strumici povezane su na tu mrežu.
Zoran Kitanov, direktor Strumica gasa, izjavio je za SETimes da općina vrši napor na povezivanju domaćinstava u općini na tu mrežu.
“Trenutno imamo preko 350 zahtjeva domaćinstava za ugovor. Počeli smo s izgradnjom sekundarne mreže kroz naselja, ali ne možemo odgovoriti na sve zahtjeve, jer je to dug proces. Kad se izgradi centralna mreža, nama će trebati samo mali gasovod da s njom povežemo [domaćinstva],” izjavio je Kitanov.
Vlada Strumice je saopćila da će do 2020. godine općina uštedjeti 25 miliona eura korištenjem gasa umjesto struje za zagrijavanje javnih institucija. Korištenjem prirodnog gasa će se omogućiti razvoj domaće ekonomije i privući domaći i strani investitori.
Srbija je nedavno izradila nacionalni akcioni plan za prelazak zemlje na gas do 2030.
Autonomna pokrajina Vojvodina u Srbiji jedan je od najrazvijenijih regiona Balkana kad se radi o gasifikaciji. Vojvodina je počela s procesom gasifikacije prije više od 15 godina, a prema riječima zamjenika premijera Gorana Ješića, postoji tek mali dio te pokrajine koji još nije obavio taj prijelaz.
“Vojvodina je veliki proizvođač nafte i gasa. Najveći broj domaćinstava u Vojvodini koristi gas kao gorivo za grijanje, kao i industrijski [objekti]. … Srbija gas sa svojim kapacitetima može pokriti jedan dio korisnika gasa, dok se drugi dio pokriva gasom uvezenim iz Rusije preko Ukrajine,” kaže Ješić za SETimes.
Trenutno se završava najveći rezervoar prirodnog gasa u regionu Banatski dvor u Vojvodini. Iz tih rezervi, Vojvodina može svojim građanima obezbjeđivati gas par mjeseci bez problema, kaže Ješić.
Zemlje regiona trebale bi slijediti primjer Vojvodine i ulagati u nacionalnu gasnu mrežu, kaže on.
Međutim, Konstantin Dimitrov, predsjednik Centra za energetsku efikasnost u Skoplju, izjavio je za SETimesda bi se potrebe regiona za gasom trebale pokrivati povezivanjem na projekat gasovoda Južni tok.
“Mi imamo svoje vlastite izvore nafte i gasa, a ugalj je na ivici da se istroši. Zato moramo imati izvor, a gas je mnogo bolje gorivo. Najvažnije [pitanje] za Makedoniju je da Rusija jamči četiri milijarde kubnih metara gasa u narednom periodu,” izjavio je Dimitrov.
Gasovod Južni tok otpočinjat će na ruskoj obali Crnog mora u oblasti Anapa, prolazit će kroz ekskluzivnu ekonomsku zonu Turske u Crnom moru i izlaziti na kopno na bugarskoj obali u blizini Varne. Taj gasovod će se pružati dalje kroz sjevernu Srbiju do Mađarske, Slovenije i Austrije.
Južni ogranak povezivat će Bugarsku s Grčkom i Italijom, a planirani su i ogranci gasovoda iz Srbije za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Prve komercijalne isporuke planirane su za kraj 2015.
Damir Novotny, ekonomski analitičar i bivši član vijeća guvernera Hrvatske narodne banke, izjavio je da će se izgradnjom gasovoda kroz Hrvatsku unaprijediti industrijski i bezbjednosni standardi u zemlji.
“Izgradnjom će se dovesti do pogodnosti za lokalne građevinske firme, a otvoriti i nešto radnih mjesta. Hrvatska industrija imat će bezbjedniju isporuku gasa. Što se tiče konačne cijene gasa, ona će vjerovatno ostati ista kao i na tržištu, ali će se smanjiti troškovi disribucije gasa, čime će se smanjiti i mjesečni računi za gas građanima i privrednim subjektima,” izjavio je Novotny za SETimes.
“Najvažnije pitanje za nas je da imamo stabilan energetski sistem. To predstavlja pragmatičnost u korist građana Makedonije,” izjavio je ministar finansija Zoran Stavrevski.
Makedonija ima 100 kliometara dug gasni sistem sagrađen prije 20 godina, kojim se gasom opskrbljuje 10 industrijskih objekata u glavnom gradu. U cilju poboljšavanja napora, zemlja planira ove godine graditi gasni pravac za južnu Makedoniju.
“Uz izgradnju ovog dijela dolazi proces odvajanja sredstava za izgradnju i svih drugih dijelova. Prvi je dug 96 kilometara, a najveći dio mreže trebao bi biti sagrađen za šest do sedam godina. To je strateško ulaganje za zemlju,” izjavio je za SETimes Krste Miladinov, direktor energetskih resursa Makedonije.
Taj projekat, kojim se predviđa kompletna gasifikacija Makedonije, koštat će oko 300 miliona dolara, i bit će realiziran u tri faze, zavisno od sredstava.
Izvor SETimes
