Zahvaljujući energetskoj berzi HUPX, Mađarska igra vodeću ulogu u mehanizmu kaplovanja tržišta 4M MC i prenosu električne energije u regionu Centralne i Jugoistočne Evrope – drugim rečima, Mađarska je značajna tranzitna zemlja između Balkana i Centralne Evrope. Međutim, zbog svog skupog energetskog miksa, ova zemlja je visoko zavisna od uvoza električne energije.
Instalisana snaga mađarskih elektrana na dan 31. decembar 2018. godine iznosila je 9.212 MW(e). Najveće opterećenje mađarskog elektroenergetskog sistema u toj godini dostiglo je 6.869 MW, što je povećanje za 89 MW u odnosu na 2017. godinu (6.780 MW).
Ukupna potrošnja električne energije u 2018. godini iznosila je 46,18 TWh, i od 2000. godine povećava se godišnjom stopom od 0,9%, pokazuju podaci mađarskog energetskog regulatora.
Iako povećanje energetske efikasnosti može doprineti zasutavljanju rasta potrošnje primarne energije, i dalje se očekuje da će ukupna potražnja za električnom energijom rasti. Uzimajući u obzir neophodno gašenje starih elektrana na fosilna goriva u bliskoj budućnosti, u narednoj deceniji mogu biti potrebni novi proizvodni kapaciteti, i pored talasa gradnje solarnih fotonaponskih elektrana kome svedočimo u Mađarskoj, sa očekivanim kapacitetom koji će dostići preko 3.000 MW u narednom periodu.
Miks električne energije je trenutno dobro izbalansiran, sa oko 23% udela gasa, 49% nuklearne energije, 15% uglja i sve većeg udela obnovljivih izvora energije (9% do 12%). Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije raste u skladu sa direktivom EU o zelenoj energiji.
U 2018. godini proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora imala je učešće od 12% u bruto proizvodnji električne energije, a očekuje se da će se u narednih nekoliko godina naglo povećati zahvaljujući različitim oblicima velikodušne podrškeč
Međutim, Mađarska zavisi od uvoza električne energije; stoga je njegova sigurnost ključni prioritet Nacionalne energetske strategije. Prekogranični kapaciteti su adekvatni kako za uvoz, tako i za tranzit sever – jug, prema Balkanu.
U izveštaju Evropske komisije iz 2014. godine, navodi se da je uvoz električne energije zabeležio značajan rast, krećući se od 7,97 TWh u 2012. godini, sa 3,9 TWh u 2008. godini. U 2012. godini, udeo uvoza u ukupnoj potražnji iznosio je 19,95%. Uvoz je dolazio iz Slovačke, Austrije i Ukrajine (76,8% ukupnog uvoza), dok je izvoz bio najveći u pravcu Srbije i Hrvatske (73,7%).
Bilansi sa susednim zemljama
Kako je objavio mađarski operator prenosnog sistema električne energije, MAVIR, u prošloj godini Mađarska beleži blagi pad uvoza električne energije. Tako je u 2019. godini uvezeno 27,56% električne energije, a preostalih 72,44% su proizvele domaće elektrane. Električna energija proizvedena u konvencionalnim elektranama, uključujući nuklearne i elektrane na ugalj i lignit, kao i elektrane na gas i naftu, pokrila je 63,49% potrošnje. Proizvodnja obnovljivih izvora energije činila je 8,9% potrošnje.
Proizvodnja domaćih elektrana povećana je prošle godine, sa 31 TWh u 2018. godini na 33 TWh u 2019. godini, dok je uvoz smanjen na 12,58 TWh prošle godine sa 14,34 TWh u 2018. godini.
Prema najnovijim dostupnim podacima Regionalnog centra za istraživanje energetske politike, REKK, u odnosu sa susedima uvozno-izvozni kapaciteti u 2017. godini (NTC prosek) izgledali su ovako: Austrija – uvoz 526 MW/izvoz 597; Hrvatska 1.000 MW/1.000 MW; Srbija 976 MW/972 MW; Rumunija 582 MW/678 MW; i Slovačka 1.117 MW/792 MW.
Popunjenost ovih kapaciteta iznosila je sa Austrijom 97% za uvoz/6% za izvoz; sa Hrvatskom 5%/33%; sa Srbijom 57%/77%; sa Rumunijom 57%/36%; i sa Slovačkom 92%/4%.
Neto izvoz se na mesečnom nivou kretao od 1.473 MW, koliko je zabeleženo u decembru 2017. godine, do 2.395 MW u februaru 2017. godine, pokazuju podaci na sajtu MAVIR-a.
Najveći deo električne energije Mađarska tradicionalno uvozi iz Slovačke. Tako je u 2017. godini iz Slovačke uvezeno 1.332 MWh, 932 MWh iz Ukrajine, 137 MWh iz Rumunije, 827 MWh iz Austrije, dok je 271 MWh izvezeno u Srbiju i 820 MWh u Hrvatsku. Prema podacima nacionalnog regulatora, najveći uvozni snabdevači i u 2016. godini bili su Slovačka (49%), Ukrajina (28%) i Austrija (13%).
Kada su u pitanju uvozno-izvozni bilansi sa Rumunijom, kako je objavljeno na sajtu operatora rumunske energetske berze OPCOM, izvoz na granici Rumunija – Mađarska u 2018. godini putem kaplovanog dan unapred tržišta iznosio je 1.921 MWh, u poređenju sa 1.104 MWh godinu dana ranije. Uvoz iz Mađarske u istom periodu iznosio je 1.535 MWh u 2018. godini, odnosno 2.779 MWh u 2017.
Najnoviji izveštaj rumunskog operatora prenosnog sistema, Transelektrike, za prvi kvartal 2020. godine pokazuje da je uvoz iz Mađarske povećan za 67% u poređenju sa 2019. godinom (663 GWh u odnosu na 395 GWh), a izvoz je smanjen tri puta: 16 GWh u poređenju sa 48 GWh.
Što se tiče Ukrajine, ova zemlja je u julu prošle godine obnovila komercijalni uvoz električne energije, koji je u drugoj polovini godine dostigao 630,1 miliona KWh. S druge strane, Mađarska u prvih devet meseci 2019. godine ostaje među glavnim kupcima ukrajinske električne energije, pa je tako snabevanje sa „energetskog ostrva TE Burshtyn“ za Mađarsku, Slovačku i Rumuniju, povećano za 10,9%, na 3,442 milijarde KWh.
Slovenija je jedina zemlja sa kojom Mađarska nema interkonekciju. Ona bi trebala biti realizovana u narednih nekoliko godina kao Projekat od zajedničkog interesa, PCI.
Uvoz električne energije ostaje deo mađarske budućnosti?
U poslednih šest godina, kako prenosi Budapest Business Journal, udeo neto uvoza električne energije je veoma visok – u proseku iznosi 32%. Portal potvrđuje da zemlja ima jake mrežne interkonekcije, odnosno – kapacitet uvoza odgovara 55% ukupnog instalisanog kapaciteta.
Studije koje su se bavile ovim pitanjem, utvrdile su da čak i kada potrošnja dostigne maksimum, postoji dovoljno električne energije da se pokrije potrošnja. Međutim, to otežava smanjenje zavisnosti zemlje od uvoza.
Studija REKK-a, koja je poslužila kao pozadina za izradu Nacionalne energetske strategije, razmatrala je šest scenarija veznih za kretanja potražnje i snabdevanja. Vođa istraživanja rekao je za BBJ da do 2030. godine neće biti problema sa sigurnošću snabdevanja, ali da potencijalni problem predstavlja pitanje da li će sistem biti dovoljno fleksibilan da izbalansira flukutacije – s obzirom da se za potrebe balansiranje korsite makro elektrane, koje su već prilično stare.
U različitim scenarijima, u zavisnosti od tempa povlačenja elektrana i izgradnje novih kapaciteta, stopa neto uvoza u 2030. godini pokazuje značajne varijacije. Ukoliko do 2030. godine budu izgađena dva nova reaktora nuklearne elektrane Paks, Mađarska će postati neto izvoznik, ali ta pozicija je samo privremena – do sredine decenije stopa neto uvoza će biti slična kao u ostalim scenarijima – koji predviđaju da će neto uvoz iznositi oko 20%.
Studija otkriva da je potrebno izraditi nove prekogranične interkonekcije prema Slovačkoj i Austriji.
Prema studiji ICIS-a, globalne konsultantske kompanije, Mađarska će ostati neto uvoznik električne energije do kraja 2030. godine, i imaće koristi od nižih cena u Austriji, Slovačkoj i Sloveniji. U Slovačkoj, cene su pod pritiskom zbog novih nuklearnih kapaciteta koji će biti izgrađeni, a u odnosu sa Slovenijom, Mađarska će dobiti jeftiniju energiju putem nove interkonekcije koja će biti operativna 2023. godine.
