Ponovno oživljeni projekt LNG terminala u Omišlju na Krku mogao bi ojačati poziciju Slovenije u strateškoj igri čiji je cilj smanjivanje ovisnosti država u srednjoj Europi o ruskom plinu, iako se sama Slovenija nalazi na trasi budućeg Gazpromovog plinovoda Južni tok, piše u četvrtak ljubljanski dnevni list “Dnevnik” u svom poslovnom prilogu.
700 milijuna eura “težak” LNG terminal na Krku, zajedno sa LNG terminalom u Swinoujscieu (Poljska) koji financira Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), predstavlja osnovicu za uspostavu mreže plinovoda između Jadranskog i Baltičkog mora kojom bi države Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) barem djelomice smanjile svoju ovisnost o ruskom plinu, “a posljedično i političkom utjecaju najveće države na svijetu”, navodi list.
Prema “Dnevniku”, projekt LNG terminala na Krku doživio je veliko ubrzanje u realizaciji upravo zato jer znači svojevrsni protuuteg Južnom toku čija je gradnja nedavno krenula.
“To pak nije u interesu Rusije i zato ne iznenađuju informacije da LNG u Omišlju ima priličnu potporu u europskim, ali i američkim diplomatskim krugovima”, navodi list.
“Dnevnik” dodaje da će u tom strateškom proigravanju ključnu ulogu odigrati upravo Slovenija jer se zemljopisno nalazi na “sjecištu energetskih interesa”, odnosno na “križištu plinskog hladnog rata”.
U Sloveniji će iduće godine biti odobren urbanistički plan za 60-kilometarski magistralni plinovod koji će slovenski Geoplin graditi od graničnog prijelaza s Hrvatskom Rupa/Jelšane do mjesta Kalce jugozapadno od Ljubljane. Njime će se povezati plinovodni sustavi dviju država, a taj plinovod predstavlja i najkraći put na transportnoj trasi od budućeg LNG terminala na Krku prema srednoj Europi, piše list.
Iako je Slovenija s više drugih država jugoistočne i srednje Europe uključena u ruski projekt plinovoda Južni tok (u čemu je sa Gazpromom glavni slovenski partner upravo tvrtka Geoplin), rivalstvo dvaju projekata zapravo jača stratešku ulogu Slovenije, “ključne karike” u sjecištu budućih plinskih koridora, tvrdi ljubljanski “Dnevnik”.
Uz to što će slovenski teritorij omogućiti kopneni kontakt plinovoda Južni tok s velikim potrošačima plina u Italiji, Slovenija će moći “posuditi svoju mrežu plinovoda i za koridor Sjever-Jug u koji bi bila uključena i Austrija koju trasa Južnog toka zaobilazi, zato od LNG terminala na Krku može imati koristi, dodaje list.
“Ključno je pitanje da li bi sama činjenica da se je Slovenija Južnim tokom još tješnje vezala na rusku interesnu sferu mogla usporiti gradnju magistralnog plinovoda Kalce-Jelšane. Moguće oklijevanje s gradnjom tog plinovoda išlo bi na ruku Rusiji, ali bi time sebi napravili medvjeđu uslugu”, navodi “Dnevnik”, te za to navodi više razloga.
S jedne strane, slovenski Geoplin od iduće godine više neće kupovati alžirski plin koji je godinama dobivao preko Italije, a gradnjom LNG terminala na Krku dobio bi nesposredni pristup izvoru plina koji je po sadašnjim cijenama jeftiniji od ruskoga. Uz to, spajanje plinovoda s Hrvatskom omogućit će plinifikaciju jednog dijela Slovenije poput Notranjske i Krasa, a sam LNG terminal u Omišlju smanjio bi vjerojatnost gradnje LNG terminala kod Trsta kojemu se Slovenija iz ekoloških i sigurnosnih razloga žestoko protivi.
LNG terminal na Krku i plinovod Baltik-Jadran Sloveniji biti u prenesenom smislu mogu biti i “polica osiguranja” za slučaj da s Južnim tokom dođe do “komplikacija”, navodi “Dnevnik”.
Osim toga, uklapanjem LNG terminala na Krku u slovenske energetske planove unaprijedili bi se gospodarski odnosi s Hrvatskom budući da je slovenski Geoplin još uvijek manjinski vlasnik mješovite tvrtke Adria LNG koja je prije više godina bila planirana kao investitor u hrvatski LNG terminal.
Također, za Sloveniju bi se njenim povezivanjem s LNG-om na Krku pojačao interes investitora iz Katara koji će taj projekt financirati, te poboljšali kontakti s ulagačima iz te bogate arapske države, navodi ljubljanski “Dnevnik”.
Izvor SEEbiz
