Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaKo krade energetsku...

Ko krade energetsku opremu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Krađe energetske opreme, delova dalekovoda, trafo stanica koje su u poslednje vreme u Srbiji sve izraženije, nanose energetskim preduzećima višemilionske štete.

Osim što ugrožavaju rad energetskih kapaciteta, kradljivci stavljaju na kocku i sopstveni život i bezbednost.

Elektromreža Srbije (EMS), koja je pre nekoliko dana morala hitno da interveniše, jer je u Pančevu zbog krađe nosača visokonaponskog stuba došlo da pada dela dalekovoda i ugrožavanja snabdevanje velikih industrijskih potrošača strujom, zabeležila je prošle godine duplo veću štetu od krađa energetske opreme nego 2011. godine.

Kradu se čelični ankeri, bakarna uzemljenja i dijagonale na subovima, aluminijski kablovi, bakarna užad, navode u EMS-u.

Elektrodistibucija Beograd (EDB) kao i ostale distribucije širom Srbije imaju iste probleme, jer godišnje evidentiraju više desetina krađa, počev od vrata i prozora na trafostanicama, koje su pod visokim naponom, preko krađa bakarne užadi, poklopaca na šahtama i slično.

Ukradena energetska oprema, čiji su akteri uglavnom maloletni stanovnici nehigijenskih naselja, posle se preprodaje kao sekundarna sirovina za nekoliko hiljada dinara, a šteta koju izazovu na energetskim objektima je višemilionska, kažu u energetskim preduzećima.

Zbog tih krađa ugroženi su i proizvodni pogoni, prenosna i distributivna elektro mreža.

EMS preduzima sve raspoložive mere da spreči krađe i dalekovodne ekipe tog preduzeće su stalno na terenu, ali je praktično nemoguće kontrolisati oko 10.000 kilometara mreže, ističu u toj firmi.

I kada počinioci budu uhvaćeni u krađi energetske opreme, zakonom je predviđeno da se to tretira samo kao obična krađa i skoro da nema nikakvih značajnijih sankcija.

Zato je EMS uputio inicijativu da se u krivični zakon uvrste i krađe na energetskim objektima i da se te krađe tretiraju kao krivično delo ili kao teške krađe što predviđa i stroge zatvorske kazne od dve do 10 godina zatvora.

Dok ta inicijativa ne urodi plodom, iz preduzeća apeluju na otkupljivače sekundarnih sirovina da svaki takav otkup evidentiraju uz ličnu kartu onog ko prodaje, kako bi se kradljivcima moglo ući u trag, a građani ukoliko primete slične probleme na energetskim postrojenjima da prijave nadležnima.

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!