Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Kad im treba novca, EPS poveća račun za struju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Koliko god se potrošači trude da štede na struji, neke stavke na računu ne mogu da smanje. Svaki mesec građani izdvajaju fiksnu naknadu za obračunsku snagu, potom za merno mesto, a najnovija je za subvencionisanu struju iz obnovljivih izvora energije. Trošili ne trošili električnu energiju, ove stavke građani moraju mesečno da plate, ali teško da ko može da vidi korist od njih.

Najjednostavniji način da država nadomesti novac koji joj nedostaje je da ga uzme kroz naknadu, i to uredbom. Tako je i ovaj put sa naknadom za subvencionisanu struju koja će se u budućnosti dobijati iz obnovljivih izvora energije. Od martovskog računa Elektroprivreda Srbije će naplaćivati posebnu stavku u iznosu od 4,4 pare po kilovat-satu.

Samo po osnovu ovoga građani će u 2013. državi obezbediti dodatnih 10 miliona evra. Odnosno, po prosečnom potrošaču električne energije od oko 400 kilovat-sati – 16 dinara. Ili godišnje skoro 200 dinara doprinos za poseban račun kojim će se plaćati struja iz obnovljivih izvora energije otkupljena od povlašćenih proizvođača po subvencionisanim cenama, takozvanim fid-in tarifama.

I tako, koliko god se trudili da smanje potrošnju električne energije, potrošačima neke stavke na računu ne mogu da budu manje, ali ni jasne uprkos objašnjenjima. Tako, za obračunsku snagu potrošači fiksno daju mesečno 348 dinara, dok troškovi naknade za merno mesto iznose 119,7 dinara za sve korisnike…

Ukupno u proseku nešto manje od 500 dinara svakog meseca. Ali teško da ko može da vidi neku korist od toga. Uprkos plaćanju mernog mesta, brojila 3,5 miliona domaćinstva uglavnom su stara i po nekoliko decenija. Tender za nova brojila nikako da uspe…

– Tarifni sistem je vrlo komplikovan i većini ljudi, skoro svim potrošačima nije jasno šta plaćamo, kad počinje jedna, a kad druga tarifa, kako se raspoređuje snaga. EPS bi morao da pojednostavi račune, da prosečni građanin razume šta dobija od EPS i za šta treba da plati – kaže za “Blic” Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu.

Kada je reč o najnovijoj naknadi, naš sagovornik ukazuje da ona ima smisla, samo u slučaju da se taj novac isključivo i troši za subvencionisanje obnovljivih izvora energije, kao i za razvoj elektroprivrede.

Izvor Blic

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Nesreća u rudniku uglja odnela jedan život, dva rudara još uvek nestala

Tragična nesreća u rudniku uglja u severoistočnom delu Slovenije rezultirala je smrću najmanje jednog rudara, dok su dva druga još uvek nestala. Incident se dogodio u ponedeljak uveče u rudniku Velenje, kada je voda počela da poplavljuje rudnik. Marko Mavec,...

Rumunija je pobedila u arbitražnom postupku, izbegavši zahtev za odštetu od 256 miliona evra od investitora u obnovljive izvore energije

Rumunija je uspešno odbranila sebe u međunarodnoj arbitraži koju su pokrenuli investitori obnovljivih izvora energije, izbegavajući zahtev za odštetu od 256 miliona evra. Na dan 16. januara, Međunarodni centar za rešavanje investicionih sporova (ICSID) presudio je da Rumunija nije...

Rumunija: Uvoz prirodnog gasa opao za 15,7% u 2024. godini, domaća proizvodnja raste

Prema podacima koje je objavio Nacionalni institut za statistiku (INS), u prvih jedanaest meseci 2024. godine uvoz prirodnog gasa u Rumuniji iznosio je 1,612 miliona tona ekvivalentnog nafte, što predstavlja pad od 15,7% (313.500 tona) u poređenju sa istim...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!