Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaJagma za litijumom...

Jagma za litijumom iz Srbije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Država namerava kroz strateška partnerstva da pokrene veliki broj neaktivnih i zatvorenih rudnika u Srbiji – izjavio je ministar prirordnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Milan Bačević.

On je, predstavljajući nacrt zakona o geološkim istraživanjima i rudarstvu na javnoj raspravi na Rudarsko-geološkom fakultetu, rekao da su geologija i rudarstvo ozbiljne razvojne šanse naše zemlje i da će taj zakon omogućiti realizaciju mnogih novih projekata.

Strateško partnerstvo će se ostvarivati osnivanjem zajedničke kompanije u kojoj bi država imala minimum 51 odsto akcija. Ministar je kazao da je značajna promena koju donosi nacrt zakona to što je promenjena definicija mineralnih sirovina od strateškog značaja za Srbiju, a to su sve energetske mineralne sirovine i sve metalične i pojedine nemetalične sirovine – fosfati, fluoriti i magneziti. Po Bačevićevim rečima, geološka istraživanja i eksploataciju strateških mineralnih sirovina moći će da obavljaju sva privredna društva i druga pravna lica i preduzetnici koji ispunjavaju uslove predviđene tim zakonom.

Ministar je najavio da će na jesen biti doneta zvanična odluka, u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede, da se tri puta smanji naknada za geološka istraživanja, koja će iznositi najviše 700 evra po hektaru.

Bačević je kazao da dugovanja samo po osnovu naknada za korišćenje mineralnih sirovina u Srbiji iznose oko 4,5 milijarde dinara i da su dužnici one kompanije koje su nekada kupile aktivne rudnike koji sada ne rade.

– I rudnici koji su aktivni takođe duguju po tom osnovu, ali barem rade – dodao je on.

Srbija ima, po njegovim rečima, značajne rezerve mineralnih sirovina, za koje se interesuju kompanije iz Kanade, Australije, Nemačke, Francuske, Italije…, a najviše se interesuju za istaživanje zlata i srebra, olova, cinka, bakra.

– Poslednjih nekoliko meseci se do usijanja iskazuje interesovanje za litijum i bor – istakao je Bačević, dodajući da je Srbija tim sirovinama jedna od najbogatijih zemalja u Evropi.

Izvor Dnevnik

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!