Povodom planova za izgradnju novih hidroelektrana u Hrvatskoj i BiH (HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla), u razgovoru za Agenciju FENA voditelj projekata u WWF-u (Svjetski fond za zaštitu prirode) u BiH i hidrolog Zoran Mateljak upozorio je na nedostatke, u pripremi ovih projekata koji će imati značajan prekogranični uticaj i negativne posljedice za sliv i deltu Neretve, a gdje 30.000 stanovnika živi od poljoprivrede.
HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla su veliki hidrotehnički zahvat koji prikuplja i preusmjerava vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, a potom značajne dijelove voda Trebišnjice koje otječu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve preusmjerava na HE Dubrovnik 2.
„Trenutno se za potrebe proizvodnje električne energije na platou Dubrovnik 1 preusmjerava 90 metara kubnih u sekundi. Tu je kapacitet tunela koji iz pravca Bilećkog jezera usmjerava vode prema Dubrovniku 1. Izgradnjom Dubrovnik 2 taj bi se kapacitet povećao na 210 metara kubnih u sekundi, dok je Neretva u Mostaru je 200 metara kubnih u sekundi“, objašnjava Mateljak.
Sa ovakvim zahvatima „već sada je ugrožena Neretva, a postojeća hidroenergetska postrojenja značajno su doprinijela ugrožavanju ekosistema, posebno močvarnih u njenoj delti“.
Da bi stvar bila još komplikovanija radi se u uvjetima krša gdje je teško znati na koji način se kreću vode, te je potvrdio da je riječ o mogućnostima preusmjerenja ogromnih količina vode u potpuno neprirodnom vještačkom smjeru.
Tako će se, prema posljednjim planovima za potrebe HE Dubrovnik 2 iz sliva Neretve i Trebišnjice preusmjeravati veća količina vode nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što će imati drastičan uticaj na hidrologiju i ekologiju cijele istočne Hercegovine i Malostonskog zaliva sve do delte Neretve.
„Ovi pojedinačni projekti mogu imati prilično neizvjestan kumulativni uticaj i zato bi se trebala uraditi Strateška procjena na okolinu ne samo za buduća, već i za podstojeća hidroenergetska postrojenja u ovom području. Dakle, izrada ove procjene je neophodna u ovom slučaju“, rekao je Mateljak.
Projekat Plan upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice finansira Svjetska banka uz sufinansiranje lokalnih ministarstava iz Hrvatske, Republike Srpske i Federacije BiH.
Ovim povodom osvrnuo se i na Projekat upravljanja Neretvom i Trebišnjicom ukupne vrijednosti osam miliona američkih dolara, a za koji su u septembru 2008. godine u Zagrebu tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Dragan Vrankić i ministar finansija Hrvatske Ivan Šuker potpisali Sporazum o grant kreditu i ostale relevantne pravne dokumente, sa Svjetskom bankom (u ime WB potpisnici su šefovi Kancelarije za BiH Marco Mantovanelli i za RH Andras Horvai).
Dva grant kredita Globalnog fonda za okolinu (GEF) iznose šest miliona američkih dolara za BiH, te dva miliona dolara za Hrvatsku.
„Očekivali smo da će ovaj Plan dati smjernice za rješavanje problema, a izrada plana nema nikakve vidljive rezultate na terenu. Upravo su sada u toku radovi na nekoliko hidroenergetskih postrojenja u slivu, a ti zahvati u prostoru ne čekaju uopšte smjernice budućeg plana upravljanja nego se i dalje radi slučaj po slučaj“, navodi Mateljak.
Konkretni pokazatelji na terenu govore da „Plan upravljanja za sada niko ne shvata ozbiljno, jer da se shvata trenutno se ne bi radile stvari, koje se rade, kao što je hidroelektrana Dabar“.
„Postoje inicijative da se u delti Neretve naprave pregrade da bi se spriječio protok slane vode zbog nedostatka svježe. Međutim, to su sve parcijalna rješenja, zbog čega se zalažemo za integralno upravljanje riječnim slivom Neretve i Trebišnjice. Za to smo dobili novčana sredstva od Svjetske banke, ali ne znam šta se sa njima uradilo, iako bih trebao biti upućen“, kazao je Mateljak.
Ističe da je zabrinjavajuća činjenica da ni jedna studija procjene uticaja na okolinu ovih hidroelektrana nije pokazala negativan uticaj, a ako se ostvare projekti (HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla) očito je da će prouzrokovati zaslanjenje delte Neretve i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, presušivanje parka prirode i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – močvare Hutovo blato. Nažalost šira zajednica nije svjesna ovog problema, a civilno društvo trebalo bi se, poručuje Mateljak u razgovoru za Fenu, uključiti u ovaj proces da bi se projekti izveli na način, koji zadovoljava interese šire lokalne zajednice.
Izvor Agencije
