Iste akcize na gorivo do leta

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Božidar Đelić, potpredsednik Vlade za evropske integracije, očekuje da će Skupština Srbije do leta usvojiti izmene Zakona o akcizama kojima će ta oblast biti usaglašena sa preporukama Evropske unije.

On je istakao i da je Evropska komisija prihvatila naš predlog o regulisanju te oblasti i da izmenama tog pravnog akta neće biti ugroženi interesi ni Gaspromnjefta, ni Srbije, a ni EU.

Vlada Srbije je u martu utvrdila predlog za izmene zakona o akcizama kojim će akcize na naftne derivate biti izjednačene u skladu sa preporukama EK.

Upitan, šta znači prolongiranje izmena zakona do leta, ako se setimo buke koja se podigla u javnosti početkom godine, Boban Atanacković, predsednik Upravnog odbora Nafte a.d., kaže da to sve liči na ono „hoćemo, ali ne stižemo”.

– Ili dvojne akcize nisu kardinalna greška za EK, kako je to predstavljeno u Srbiji, iako je EK potvrdila da smo prekršili SSP, jer da jeste Skupština bi taj zakon morala da izmeni po hitnom postupku ili je težnja da se dobije na vremenu. Odnosno, čeka se još neko vreme da se vidi da li će Srbija dobiti kandidaturu za ulazak u EU pa će se i zakon tome prilagoditi – kaže Atanacković.

Činjenica je da će u času kada se akcize vrate na nivo od pre Nove godine i uvećaju za rast inflacije za prošlu godinu od 10,4 odsto, uvozni benzin biti jeftiniji za 20 para, a domaći benzin poskupeti za 4,3 dinara. Domaći dizel D2 će pojeftiniti za oko 1,4 dinara, a evro dizel će se točiti po ceni nižoj za oko 3,4 dinara.

Pitanje je, kaže Atanacković, koliko u predizbornoj godini vlastima odgovara da im poskupljuje domaći benzin, jer se odmah zna da će to povući druga poskupljenja.

Ljubinko Savić, samostalni savetnik u Privrednoj komori Srbije, kaže da EK nije postavila nikakve rokove našoj zemlji do kada bi zakon o akcizama trebalo da bude izmenjen, tako da je, po njemu, s obzirom na to kakva je procedura usvajanja izmene zakona, leto potpuno očekivan rok da se to dogodi.

Savić smatra da smo mi problem akciza više sami prenaglasili nego što je to uradila EK. On, međutim, nije želeo da objašnjava zašto je to tako. Ukoliko želi da dobije status kandidata, Srbija pre ili kasnije mora da izjednači akcize na derivate, kaže on i dodaje da je drugo pitanje da li je pogrešno što je Srbija dvojnim akcizama htela da zašiti domaću proizvodnju.

On ističe da cena goriva od početka liberalizacije tržišta ne zavisi toliko od akciza nego pre svega od umešnosti uvoznika po kojoj će nabavnoj ceni kupiti gorivo u okruženju. Savić navodi primer Lukoila koji ima niže cene u veleprodaji nego domaći proizvođači za određenu vrstu derivata što ovoj naftnoj kompaniji omogućava da bude konkurentna na pumpama.

Saznajemo, međutim, i kada reši pitanje dvojnih akciza Srbija mora da reguliše pitanje zabrane uvoza domaćih derivata. Najverovatnije tako što će se dozvoliti i slobodan uvoz ovih derivata.

Izvor politika.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cena električne energije u Srbiji pala, dok se premija Mađarske u odnosu na Nemačku naglo povećala

Srpske dan unapred cene električne energije pale su za isporuku 8. oktobra, dok su Mađarska, Bugarska i Crna Gora zabeležile rast, što je dodatno proširilo regionalne razlike u cenama i ostavilo jugoistočnu Evropu izloženu visokim troškovima električne energije uprkos...

Rumunija: Nuclearelectrica traži 800 miliona evra finansiranja od EIB-a za revitalizaciju Černavode

Rumunska kompanija Nuclearelectrica zatražiće saglasnost akcionara za finansiranje od 800 miliona evra od Evropske investicione banke (EIB) za revitalizaciju prvog bloka nuklearne elektrane Černavoda, čime se nastavlja obezbeđivanje sredstava za projekat čiji je cilj produženje radnog veka reaktora do...

Američka podrška interkonektoru Rumunija–Moldavija za veću sigurnost snabdevanja električnom energijom

Moldavija napreduje sa projektom izgradnje elektroenergetskog interkonektora Straseni–Gutinas sa Rumunijom, čiji je cilj da proširi pristup alternativnim izvorima električne energije i smanji izloženost poremećajima u regionalnoj elektroenergetskoj infrastrukturi. Visokonaponski dalekovod biće dug oko 70 kilometara na moldavskoj strani, a prolaziće...
Supported byClarion Owners Engineers