Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeInvesticiono poslovni skup...

Investiciono poslovni skup o biomasi u Novom Sadu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Investiciono poslovni skup “Biomasa-iskustva Austrije i potencijali Srbije” biće održan danas u Novom Sadu, najavio je Centralno-evropski forum za razvoj (CEDEF).

Cilj konferencije je da pruži veći podstrek projektima u oblasti biomase, da se unapredi investiciona klima, istaknu potencijali gradova i opština u Srbiji i stavi u fokus sve značajnija oblast investiranja u “zelenu energiju”.

Srpskim kompanijama i poljoprivrednicima biće predstavljene tehnologije, proizvodi i primeri dobre prakse austrijskih kompanija u korišćenju biomase radi ostvarivanja veće konkurentnosti i profita putem korišćenja ovog energenta za proizvodnju energije.

Srbija ima značajan potencijal u obnovljivim izvorima energije, a oko 60 odsto tog potencijala ili 2,7 miliona tona ekvivalentne nafte, je biomasa.

Svake godine u našoj zemlji se proizvede 12,5 miliona tona biomase, od toga 72 odsto u Vojvodini.

Korišćenjem biomase kao energenta, Srbija bi godišnje uštedela više od 60 miliona evra, smanjenjem uvoza nafte za 2,5 miliona tona, dok bi proizvodnjom biogasa iz stočarstva mogla da smanji uvoz prirodnog gasa za 20 odsto.

Ukupni godišnji energetski potencijal biomase u Srbiji je na nivou od 40 odsto energetske vrednosti uglja koji se godišnje proizvede u rudnicima u Srbiji.

Prema podacima Međunarodne Energetske Agencije (IEA) 70 odsto proizvedene energije u Austriji potiče iz obnovljivih izvora energije. Od ukupnog primarnog snabedevanja energijom u Austriji, biomasa obezbeđuje 11,2 odsto, a iz nje se dobija i 21 odsto toplotne energije.

Na skupu će govoriti Andreas Haidenthaler, Trgovinski savetnik u Ambasadi Austrije, Ana Bovan, predsednik CEDEF-a, Andreas Gronauer sa Univerziteta prirodnih resursa i životnih nauka iz Beča, Alfred Kindler, predstavnik Poljoprivredne komora Štajerske, Austrija, predstavnici austrijskih kompanija iz tog sektora i drugi učesnici.

Konferenciju organizuje CEDEF u saradnji sa Ambasadom Austrije i Austrijskim klasterom poljoprivrede (AAC).

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!