Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaInvesticioni energetski plan...

Investicioni energetski plan Hrvatske za 2013

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Vlada Republike Hrvatske na svojoj današnjoj 65. po redu sjednici raspravljati će o pokretanju novog investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj u mandatu od 2012. do 2015. godine, s posebnom analizom za 2013. godinu.
Vlada značajan doprinos rastu investicija očekuje od javnog sektora – većim dijelom kao rezultat već započetog investicijskog ciklusa javnih poduzeća, ali i povećanih kapitalnih ulaganja ministarstava i drugih državnih institucija.

Tako je na temelju proračuna centralne države, plana ulaganja izvanproračunskih institucija te javnih poduzeća identificiran Investicijski potencijal za 2013. godinu.

Na temelju usporedbe sa 2012. godinom utvrđen je potencijalni rast investicija javnog sektora u iznosu od približno 3.033 milijuna kuna kroz centralni državni proračun te približno 4.185 milijuna kuna kroz izvanproračunske institucije i javna poduzeća.

Jačanje privatnih investicija u 2013. godini temelji se na pretpostavci početka oporavka domaće i inozemne potražnje te povratka poslovnog optimizma, ali i naporima Vlade Republike Hrvatske u stvaranju preduvjeta za pozitivnu ulagačku klimu, poboljšanju likvidnosti u gospodarstvu kao i uvjeta financiranja za privatni sektor te angažiranju privatnog kapitala u modelima javno privatnog partnerstva.

U tablici očekivanog rasta investicija javnih društava vodi HEP GRUPA s investicijama iz vlastitih sredstava/kredita u ukupnom iznosu od 2.736 milijuna kuna (37 milijuna kuna manje u odnosu na prognozu realizacije za 2012.). Drugi po redu je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s investicijama u ukupnom iznosu od 1.000 milijuna kuna (527 milijuna kuna više u odnosu na prognozu realizacije za 2012.), potom JANAF sa 291 milijun kuna (9 milijuna kuna manje u odnosu na prognozu realizacije za 2012.) te PLINACRO sa 188 milijuna kuna (6 milijuna kuna više u odnosu na prognozu realizacije za 2012.). INA nije uvrštena u pregled obzirom da je taj plan za 2013. u fazi izrade.

Tako će HEP GRUPA, prema projekciji, u 2013. investirati 180 milijuna kuna u izgradnju HE Ombla, 127 milijuna kuna u TE SISAK-blok C, 123 milijuna kuna u revitalizaciju HE Zakučac, 95 milijuna kuna u izgradnju TE Plomin C-500 (odnosi se na pripremu lokacije), 95 milijuna kuna u zamjenu i obnovu HE DUBROVNIK te 2.116 milijuna kuna u ostale projekte. JANAF bi prema projekciji trebao investirati 167 milijuna kuna u Terminal Žitnjak, 115 milijuna kuna u Terminal i luku Omišalj te 9 milijuna kuna u ostale projekte. PLINACRO bi trebao investirati 47 milijuna kuna u plinovod Kutina-Dobrovac, 45 milijuna kuna u projekt LNG Hrvatska, 26 milijuna kuna u pogonske objekte u Rijeci, Splitu i Kutini, 7 milijuna kuna u projekt Južni tok Hrvatska te 63 milijuna kuna u ostale projekte. Raščlamba investicija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije navedena.

Investicijski potencijal započetih projekata (i onih koje je moguće brzo započeti) opće države i javnih društava nedostatan je za optimalan doprinos ciljanom rastu BDP-a, navodi se u dokumentu te dodaje kako je s obzirom na to nužno pokrenuti nove investicijske projekte financirane privatnim kapitalom u suradnji s javnim sektorom. U ovom trenutku u pripremi su projekti ukupne vrijednosti 6.947 milijuna kuna od čega su istaknuti, između ostalog, projekti obnovljivih izvora energije u iznosu od 2.152 milijuna kuna.

Dokument ‘Pokretanje novog investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj u mandatu od 2012. do 2015. godine, s posebnom analizom za 2013. godinu’ u cijelosti možete preuzeti u vezanim dokumentima.

Izvor croenergo

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Kako izgleda koncesioni model za istraživanje ruda?

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić nedavnoje izjavila da bi Srbija, ako se realizuje projekat Jadar, mogla dostići prihode i životni standard građana Norveške. Doskorašnja premijerka očigledno nije ili ne želi da bude upoznata sa norveškim modelom ostvarivanja prihoda od...

Srbija: Investicije Ziđina u održivo rudarstvo

U poslednjih pet godina kompanija "Ziđin" rešila je zagađenje vazduha u Boru, a postavljen je sistem za reciklažu industrijskih otpadnih voda, tako da nema ispuštanja u vodotoke, rekao je Ću Guo Džu, direktor "Srbija Ziđin kopera". Kaže da je...

Koliki je potencijal biomase u Srbiji?

Vlasnik "Point grupe" Zoran Drakulić rekao je da bi cela Srbija mogla da se greje na domaću biomasu i da se iz tog obnovljivog izvora može proizvoditi i električna energija, pa mu nije jasno zašto se nastavlja gasifikacija, kada...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!