Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaIma gradova gde...

Ima gradova gde struju gotovo niko i ne plaća

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Elektroprivreda Srbije zaključila je ukupno oko 110.000 sporazuma o reprogramu duga za električnu energiju, u ukupnom iznosu od sedam milijardi dinara, a pri tom su otpisane kamate od 1,3 milijarde – izjavio je danas pomoćnik direktora za distribuciju u EPS-u Željko Marković.

– Odziv građana je bio zadovoljavajući, ukupan reprogramirani dug za domaćinstva iznosi 3,5 milijarde dinara, a ugovori za drugu polovinu reprograma u istom iznosu duga sklopljeni su s privredom. Pojedinačno gledano, najbolje rezultate po broju domaćinstava s kojima je sklopljen sporazum o reprogramu ostvarila je Elektrodistribucija u Kraljevu, dok je, što se tiče privrede, najbolje rezultate ostvarila „Elektrodistribucija Beograd„.

Marković je istakao da ovog puta neće biti produženja roka za sklapanje sporazuma o reprogramu starih dugova.

– EPS je doneo operativni plan isključenja koji startuje odmah po prazniku i biće pojačana isključenja dužnika, kako građana, tako i privrede – kazao je on.

Što se tiče plaćanja, kako je napomenuo Marković, u skladu sa sporazumom koji su kupci sklopili, odnosno broju rata na koji su ugovorili ta dugovanja, rata ide uz račun za struju.

– Kada je reč o ukupnim dugovanjima EPS-u, ona iznose oko 100 milijardi dinara i tu je odnos domaćinstava i privrede takođe jednak – po 50 milijardi dinara – rekao je Marković.

On je objasnio da je 85.000 kupaca u statusu obustave električne energije, odnosno isključena im je struja. Od pet najvećih dužnika među fizičkim licima, četiri domaćinstva su u Kragujevcu, a jedno u Beogradu. Najveći dug fizičkog lica od 19 miliona dinara zabeležen je u Kragujevcu.

Marković je dodao da troškovi ponovnog uključenja struje iznose od 1.440 dinara do 4.512. Govoreći o stepenu procenta naplate, Marković je naveo da su najgori Smederevska Palanka (81,55 odsto), Lebane (85,52 odsto) i Kuršumlija (85,63 odsto).

Najveći dužnici su među pravnim licima Rudarsko-topioničarski basen „Bor„ (4,4 milijarde dinara), „Zastava energetika„ u Kragujevcu (tri milijarde dinara), „Petrohemija„ (2,6 milijarde dinara) i „Azotara„ u Pančevu (1,3 milijarda dinara).

Izvor Dnevnik

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!