Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaI struja dobija...

I struja dobija akcizu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ministarstvo finansija i privrede priprema novu akciznu politiku. Nacrti izmena zakona još su u toku, pa će potrošači konačnu odluku saznati tek tokom sledećeg meseca. Ukoliko jedini parametar bude manjak u budžetu, većina će se povećati. Ako se akcize budu ugledale na evropsku praksu, poskupljenju mogu da se nadaju konzumenti cigareta, žestokih pića, pre svega voćne rakije. Prilično izdašan izvor prihoda za državu bilo bi i uvođenje akcize na struju, koje već primenjuju neke evropske zemlje.

Punjenju budžeta Srbije među akcizama trenutno najviše dorpinose one na derivate nafte. One godišnje prihoduju oko 80 milijardi dinara, što je više od polovine ukupnih akciznih prihoda. Sa opterećenjem od 37 dinara na dizel goriva i 49,6 dinara na motorni benzin, Srbija je premašila minimalne limite Evropske unije, pa je malo verovatno da će se one dodatno uvećavati. Na putu ka evropskoj praksi moglo bi se ići na probližavanje akciznog opterećenja dizela i benzina.

Nije nerealno, međutim, očekivati da će se na udaru akciza naći drugi energenti. U Evropskoj uniji se već primenjuju akcize na prirodni gas, ugalj i koks i električnu energiju. Građanima Srbije trenutna cena gasa je već dovoljno opterećenje, pa ga verovatno nova vlada neće dodatno poskupeti. Akciza na struju je, međutim, efikasan i lako naplativ prihod. A cene električne energije u Srbiji, već dugo slušamo od nadležnih, daleko su manje nego u Evropi.

Cigarete su skoro neminovno na “tapetu” za povećanje opterećenja. Pošto su štetne za zdravlje, malo je onih koji će deliti patnju i saosećati sa pušačima. S druge strane, u Srbiji su cigarete najjeftinije u regionu. Akcize ne smeju, međutim, naglo ni da porastu, jer iskustvo okolnih zemalja pokazuje da je to okidač za rast “crnog” tržišta. Nova politika bi tako mogla da ide na promenu strukture opterećenja, smanjenje proporcijalne akcize, a rast specifične. U Srbiji je trenutno 1.000 cigareta opterećeno sa 30 evra akciza, a u Evropi će od 2014. opterećenje biti 90 evra.

Izvor Novosti

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!