Današnja,156. sjednica Vlade prva je na kojoj će i formalno biti Boris Lalovac, kao novi ministar financija, kojemu je povjerenje dano jučer u Saboru.
Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) je u 2013. imala dobit od 189,3 milijuna kuna, puno više nego u 2012., a konsolidirani prihodi bili su 989 milijuna kuna, rashodi 800 milijuna kuna, dok je imovina bila 22 milijarde kuna – iznio je podatke o poslovanje ove državne banke novi ministar financija Lalovac, prenosi Večernji list.
Prošle je godine, dodaje HBOR odobrio 1256 kredita ukupno vrijednih 7,8 milijardi kuna.
– Ono što je dobro jest da je od tog iznosa 64 posto odobreno za investicije, a manje za obrtna sredstva. Vlada će u kapital HBRO-a uplatiti 2 milijarde kuna, što je više nego su učinile Vlade u prethodna 2 mandata, i to je snažan zamah HBOR-u. To je u doba kriza i snažna podrška za financiranje poduzetništva, pogotovo malog i srednjeg – objasnio je Lalovac. Premijer Zoran Milanović dodao je da je to jedina mjera vrijednosti.
Jedna od važnijih tema je i prijedlog odluke o proglašenju projekta rekonstrukcije Termoelektrane Plomin strateškim za RH. Cijeli je projekt, kojim se postojeći blok 1 mijenja blokom C, radi modernizacije i povećanja kapaciteta, „težak“ oko 6,3 milijarde kuna.
Modernizacijom termoelektrane se čuva i postojeća kategorija zaštite zraka i okoliša, a pomaže i osiguranju energetske neovisnosti Hrvatske.
Stigle su tri ponude i do kraja kolovoza bit će gotova prva faza i onda slijede pregovori s investitorom. Stupanj korisnog djelovanja projekta je 45 posto, više od ostalih elektrana – istaknuto je na Vladi.
Ministar Branko Grčić spomenuo je i dosad proglašene strateške projekte, poput centra za gospodarenje otpadom Piškornica i Zračna luka Zagreb.
-Izgleda mali broj projekata, ali po vrijednosti su oni teški između 15 i 20 milijardi kuna, a stvarna cijena će se znati po objavi javnih natječaja – kazao je Grčić i ocijenio da se radi o „5 kapitalaca i nadam se da će oni biti dodatni impuls razvoju gospodarstva.“
Vlada raspravlja i o strategiji sudjelovanja Hrvatske u međunarodnim misijama i operacijama. To je, ističe se u obrazloženju prijedloga, važna komponenta hrvatske vanjske, sigurnosne i obrambene politike.
Zbog specifičnog iskustva tranzicije i Domovinskoga rata, Hrvatska, koja je brzo prošla put od primateljice do davateljice snaga, želi profilirati kao zemlja koja sudjelovanjem u misijama i operacijama u inozemstvu može pridonijeti stabilizaciji kriznih žarišta.
Izvor Seebiz
