Nacionalni akcijski plan za OIE daje nerealno projekcije razvoja sektora. Portal Obnovljivi detaljno je analizirao Nacionalni akcijski plan za OIE te visinu naknade za OIE, koja je jučer usedmerostručena odlukom Vlade i koju na svojim računima moraju plaćati građani. HROTE-u je 2012. za pokrivanje svih troškova povlaštenih proizvođača nedostajalo 84 milijuna kuna, uglavnom za poticaje za vjetroelektrane. U 2012. HROTE-u je u ime naknade uplaćeno 190 milijuna kuna, dok su ukupno isplaćena sredstva iznosila 350 milijuna kuna. Na ime novih poticaja ta će institucija u idućoj godini prikupiti čak 536,2 milijuna kuna, pa je moguće da će se opet događati akumulacija sredstava. “Ako uzmemo u obzir povećanje instalirane snage VE na 400 MW do kraja iduće godine, povećanje sunčanih elektrana na 50 MW te povećanje ostalih tehnologija u skladu s napisanim u Nacionalnom akcijskom planu (koji je nerealan) čak i bez dodatnog predviđenog rasta prosječne proizvodne cijene, postavlja se pitanje opravdanosti ovako visoke naknade u godinama koje dolaze, kao i pitanje metodologije izračuna te naknade”, piše portal.
Kritizira se činjenica da se vjetroenergetski projekti ograničavaju na 400 MW jer mreža ne može prihvatiti veću snagu, što tvrdi HOPS iako se dio stručne i akademske zajednice s tim ne slaže, te se pita znači li to da se odustaje od plana razvoja infrastrukture za integraciju OIE u elektroenergetsku mrežu. Tako nešto bila bi u suprotnosti s EU regulativom, a uostalom, plan razvoja mreže nema samo veze s integracijom OIE. Općenito, smjernice koje zacrtava Nacionalni akcijski plan zatvaraju daljnji razvoj sektora i razvoj lokalne industrije, stručnjake, projektante i izvođače, koji u tom sektoru na globalnoj razini upravo ostvaruju najveći rast.
Portal kritizira planove za velike hidroelektrane do 2020. (300 MW do 2020.), kojih bi se trebalo izgraditi čak 50-ak MW godišnje nakon 2015, što nema veze s realnošću i mogučnošću realizacije projekata, a to vrijedi i za manje HE projekte. FN projekti nakon 2015. praktički se uopće ne bi trebali razvijati, iako je to u suprotnosti s tehnološkim i komercijalnim trendovima u svijetu, jer je poznato da bi FN nakon 2015. trebao značajno pojeftiniti. U Registru OIEKPP je trenutno 102 projekta na biomasu ukupne snage 250 MW, a Nacionalni plan predviđa 85 MW do 2020. Portal ističe da se velik dio tih projekata neće realizirati, a kvota bi realno mogla biti dosegnuta tek 2017.
Izvor Energetika-net
