Bosna i Hercegovina i Srbija bi bile najteže pogođene ukoliko dođe do prekida ili smanjenja dotoka ruskog plina zbog eskalacije krize u Ukrajini, navodi se u najnovijoj studiji Instituta za energetiku Sveučilišta Oxford, saznaje bh. novinska agencija Patria (NAP), a prenosi portal SEEbiz.eu.
Istraživanje stručnjaka ovog instituta, objavljeno danas, urađeno je zbog bojazni da bi Rusija zbog ukrajinske krize mogla uskratiti dotok ovog energenta Europi. Zaključeno je da je većina europskih država relativno sigurna te da, ukoliko dođe do nove “plinske krize” postoje zalihe i drugi izvori koji bi, za određeni period mogli zadovoljiti potrebe.
Međutim, kako se navodi u istraživanju Oxforda, kriza iz 2009. godine kada je umanjen i prekinut dovod plina zbog ukrajinskog duga, najteže je pogođena regija zapadnog Balkana, odnosno BiH i Srbija, jer nemaju alternativni izvor plina. No, istraživanje navodi da su obje zemlje relativno mali potrošači u odnosu na ostale države u Europi iz čega se može zaključiti da njihova pozicija i ugroženost ne bi imala nikakav značaj u eventualnom “plinskom ratu”.
Iako, kako zaključuju stručnjaci, Europa ima mogućnost da podnese na duže staze blokadu dotoka ruskog plina, kriza bi sigurno povećala cijenu tog energenta, javlja agencija Patria.
Ipak, navodi se da zasada Rusija nije službeno najavila mogućnost da kao odmazdu za sankcije ili oružje u geostrateškoj borbi oko Ukrajine koristi svoju nadmoćnu poziciju izvoznika plina, to je moguće i izvjesno. Oxfordovo istraživanje navodi i izjavu čelnika Gazproma da do poremećaja može doći ukoliko Ukrajina ne bude plaćala plin.
Bosna i Hercegovina već godinama razmatra mogućnost diverzifikacije dotoka plina, no ništa konkretno nije napravljeno, iako postoji volja i Europske unije da se BiH priključi na alternativni plinovod te da ne ovisi o ruskom plinu.
Izvor Croenergo
