Potencijali Hrvatske u proizvodnji energije iz biomase i u proizvodnji biogasa veliki su i neiskorišteni, rečeno je na nemačko-hrvatskom simpoziju “Korištenje biomase i proizvodnja biogasa”.
Hrvatska 13,3 odsto potrošnje energije zadovoljava iz obnovljivih izvora energije. Do 2020. cilj je dostići evropsku direktivu od 20 odsto, istakla je Kristina Čelić, načelnica Sektora za energetiku u Ministarstvu ekonomije.
Najveći potencijal u dobijanju energije iz biomase predstavlja bogatstvo hrvatskih šuma. Naime, nešto manje od 50 posto hrvatske teritorije pokriveno je šumom s ukupnim godišnjim prirastom od 9,6 miliona kubnih metara. Međutim, velik broj domaćinstava za dobijanje toplotne energije koristi gotovo iste peći kao i u vreme naših dedova i baka.
Problem je i percepcija biomase u Hrvatskoj jer je mi još ne doživljavamo kao jeftin izvor energije, istakao je Julije Domac iz Regionalne energetske agencije jeverozapadne Hrvatske.
Kao primer nedovoljnog korištenja obnovljivih izvora on je naveo proizvodnju peleta. Od osam velikih proizvođača i proizvodnje više od 200.000 tona izvozi se gotovo sve, odnosno 98 posto, a u Hrvatskoj jedva da postoje distributeri paleta. Takođe nema ni obrazovanog kadra za instalaciju peći na pelete. I što se tiče proizvodnje biogasa u Hrvatskoj, potencijali su daleko veći od ostvarenog.
Zdravko Schauperl, profesor Univerziteta u Zagrebu, ocenio je da se ljudi plaše da uđu u projekat biogasnih postrojenja jer je reč o velikim investicijama. Kako je objasnio, cene se kreću od tri, pa do šest hiljada eura po kilovatu instalirane snage. Dakle, ulaganje u projekt od 200 kilovata iznosi između 600.000 do milion eura investicije.
To sasvim sigurno nije lako, pogotovo za poljoprivrednike koji su prezaduženi. Ali verujem da od obnovljivih izvora energije biogasna postrojenja predstavljaju jedan od najboljih primera proizvodnje energije, zaključio je Schauperl.
