Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Škrlec -...

Hrvatska: Škrlec – Plomin C treba pod hitno zaustaviti

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Davor Škrlec, potpredsjednik ORaH-a i zastupnik u Europskom parlamentu i Božana Zadro, potpredsjednica ORaH-a danas su na održanoj konferenciji za medije jasno izrekli stavove ORaH-a protiv termoelektrana na ugljen koje se planiraju na hrvatskoj obali Jadrana, te se kritički osvrnuli na energetske projekte koje u posljednje vrijeme predlaže ministarstvo gospodarstva i HEP.

Sporni projekt HEP-a – Plomin C, koji je Vlada Republike Hrvatske ljetos proglasila strateškim projektom, treba pod hitno zaustaviti dok Republici Hrvatskoj i HEP-u nije napravljena nepopravljiva ekonomska šteta. Drugi projekt, termoelektrana na plin u Osijeku, očigledno prema objavljenim informacijama postaje privatni projekt ministra Vrdoljaka, ali koji bi se trebao platiti novcima svih poreznih obveznika.

ORaH u nedavno predstavljenoj politici održive energetike namjerava razvoj gospodarstva i povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj ostvariti kroz transformaciju sektora energetike u nisko-ugljični sektor povećanjem udjela OIE u proizvodnji električne i toplinske energije, primjenom energetske učinkovitosti i ulaganjem u inovacije i nove tehnologije, pogotovo u moderne plinske elektrane i napredne mreže. Tako definirana politika za period do 2020. godine i period 2020.-2030. u suglasju je sa zajedničkom politikom EU i jamči visoki postotak iskorištenja europskih fondova ispravno uloženih u razvoj hrvatskog gospodarstva.

Europska unija čini radikalan zaokret u ekonomskoj politici, prihvaćajući model cirkularne ekonomije, svoj razvoj vidi u reindustrijalizaciji, renesansi gospodarstva koje troši manje energije, koje troši energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, i koje racionalno gospodari prirodnim resursima. Nasuprot toga, Hrvatska kroči potpuno drugim putem. Termoelektrana Plomin C, projekt opterećen sumnjama o mogućim korupcijskim radnjama, odabrani strateški partner koji je sudski kažnjen zbog korupcije, te najava partnerskog ugovora koji je u suprotnosti sa zakonodavstvom Europske unije po završenim sudskim procesima, proglašava se strateškim projektom. Vlada Republike Hrvatske se u svojoj odluci o proglašavanju tog projekta strateškim bez ikakvih skrupula usuđuje zahtijevati smanjenje standarda zaštite okoliša prema izdanom rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša samo kako bi se ostvario veći profit.

U Osijeku se umjesto sporne termoelektrane na plin, treba izgraditi termoelektrana na biomasu primjerene snage toplinskoj potrošnji grada i industrije, te time osigurati sinergija poljoprivredne proizvodnje, šumarstva i prijevoza željeznicom, koja dugoročno ima više pozitivnih efekata – zapošljavanje u Slavoniji koja umire i gospodarski i demografski, te sigurna i stabilna cijena energenta – biomase, kao preduvjet razvoja grada i njegovog gospodarstva.

Za hidroelektranu Kosinj-Senj 2 traži se partner, a upravo bi se taj projekt trebao proglasiti strateškim i za njega osigurati financijska sredstva kako bi ostao u nacionalnom vlasništvu. Koketiranje s privatnim investitorima koji žele izgraditi termoelektranu na ugljen u luci Ploče, kroz izgradnju transformatorske stanice 110 kV koju financira HAC, gradi HEP za luku Ploče, spremnosti izgradnje dalekovoda 400 kV u dužini 80 km – i opet sve na račun poreznih obveznika. Istovremeno, zanemaruje se činjenica da se radi o poljoprivrednom području u delti Neretve, u blizini ramsarskog područja te se ignoriraju mišljenja i stavovi lokalnog stanovništva protiv izgradnje elektrane, što vrijeđa razum svakog građana i građanke Republike Hrvatske.

Izvor SEEbiz

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Region: Trendovi na tržištu električne energije u 20. nedelji 2025. godine

U 20. nedelji 2025. godine, cene električne energije su porasle u većini zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) usled rasta cena gasa i CO2, uz stabilnu potrošnju električne energije. Hrvatska i Grčka zabeležile su najveće skokove cena, dok su Turska i...

Evropa: Cene energetskih sirovina ostaju nestabilne sredinom maja usled geopolitičkih i tržišnih uticaja

Tokom treće nedelje maja, fjučers ugovori za Brent sirovu naftu za naredni mesec na ICE tržištu uglavnom su se zaključivali iznad 65 dolara po barelu u većini trgovinskih sesija. Najviša cena te nedelje zabeležena je u utorak, 13. maja,...

Evropa: Cene električne energije beleže različite trendove sredinom maja usled promena u proizvodnji obnovljive energije i potražnji

Tokom treće nedelje maja, prosečne cene električne energije na glavnim evropskim tržištima pokazale su različite trendove u poređenju sa prethodnom nedeljom. Špansko tržište MIBEL i francusko tržište EPEX SPOT zabeležili su najveće procentualne poraste, sa rastom cena od 47%...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!