Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Škrlec -...

Hrvatska: Škrlec – Plomin C treba pod hitno zaustaviti

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Davor Škrlec, potpredsjednik ORaH-a i zastupnik u Europskom parlamentu i Božana Zadro, potpredsjednica ORaH-a danas su na održanoj konferenciji za medije jasno izrekli stavove ORaH-a protiv termoelektrana na ugljen koje se planiraju na hrvatskoj obali Jadrana, te se kritički osvrnuli na energetske projekte koje u posljednje vrijeme predlaže ministarstvo gospodarstva i HEP.

Sporni projekt HEP-a – Plomin C, koji je Vlada Republike Hrvatske ljetos proglasila strateškim projektom, treba pod hitno zaustaviti dok Republici Hrvatskoj i HEP-u nije napravljena nepopravljiva ekonomska šteta. Drugi projekt, termoelektrana na plin u Osijeku, očigledno prema objavljenim informacijama postaje privatni projekt ministra Vrdoljaka, ali koji bi se trebao platiti novcima svih poreznih obveznika.

ORaH u nedavno predstavljenoj politici održive energetike namjerava razvoj gospodarstva i povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj ostvariti kroz transformaciju sektora energetike u nisko-ugljični sektor povećanjem udjela OIE u proizvodnji električne i toplinske energije, primjenom energetske učinkovitosti i ulaganjem u inovacije i nove tehnologije, pogotovo u moderne plinske elektrane i napredne mreže. Tako definirana politika za period do 2020. godine i period 2020.-2030. u suglasju je sa zajedničkom politikom EU i jamči visoki postotak iskorištenja europskih fondova ispravno uloženih u razvoj hrvatskog gospodarstva.

Europska unija čini radikalan zaokret u ekonomskoj politici, prihvaćajući model cirkularne ekonomije, svoj razvoj vidi u reindustrijalizaciji, renesansi gospodarstva koje troši manje energije, koje troši energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, i koje racionalno gospodari prirodnim resursima. Nasuprot toga, Hrvatska kroči potpuno drugim putem. Termoelektrana Plomin C, projekt opterećen sumnjama o mogućim korupcijskim radnjama, odabrani strateški partner koji je sudski kažnjen zbog korupcije, te najava partnerskog ugovora koji je u suprotnosti sa zakonodavstvom Europske unije po završenim sudskim procesima, proglašava se strateškim projektom. Vlada Republike Hrvatske se u svojoj odluci o proglašavanju tog projekta strateškim bez ikakvih skrupula usuđuje zahtijevati smanjenje standarda zaštite okoliša prema izdanom rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša samo kako bi se ostvario veći profit.

U Osijeku se umjesto sporne termoelektrane na plin, treba izgraditi termoelektrana na biomasu primjerene snage toplinskoj potrošnji grada i industrije, te time osigurati sinergija poljoprivredne proizvodnje, šumarstva i prijevoza željeznicom, koja dugoročno ima više pozitivnih efekata – zapošljavanje u Slavoniji koja umire i gospodarski i demografski, te sigurna i stabilna cijena energenta – biomase, kao preduvjet razvoja grada i njegovog gospodarstva.

Za hidroelektranu Kosinj-Senj 2 traži se partner, a upravo bi se taj projekt trebao proglasiti strateškim i za njega osigurati financijska sredstva kako bi ostao u nacionalnom vlasništvu. Koketiranje s privatnim investitorima koji žele izgraditi termoelektranu na ugljen u luci Ploče, kroz izgradnju transformatorske stanice 110 kV koju financira HAC, gradi HEP za luku Ploče, spremnosti izgradnje dalekovoda 400 kV u dužini 80 km – i opet sve na račun poreznih obveznika. Istovremeno, zanemaruje se činjenica da se radi o poljoprivrednom području u delti Neretve, u blizini ramsarskog područja te se ignoriraju mišljenja i stavovi lokalnog stanovništva protiv izgradnje elektrane, što vrijeđa razum svakog građana i građanke Republike Hrvatske.

Izvor SEEbiz

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Fortenova Grupa prodaje 21 Maxen benzinsku stanicu u okviru strategije prodaje imovine

Fortenova Grupa nastavila je proces prodaje imovine nasledjene od bivšeg Agrokora. Prema slovenačkim medijima, najnovija transakcija odnosi se na 21 samouslužnu Maxen benzinsku stanicu koju upravlja M-Energija, kompanija unutar maloprodajne mreže Mercator. Ovim portfoliom, M-Energija postaje četvrti po veličini operater...

Region: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u avgustu 2025.

U avgustu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.322 MWh neto električne energije, što je 1,06% više od planirane proizvodnje od 500.000 MWh. U istom mesecu prethodne godine elektrana je proizvela 503.751...

Srbija: Vlada odobrila Prostorni plan za gasovod MG14

Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se definiše Prostorni plan za glavni gasovod MG14, projekat dug 146 kilometara koji ide od Orljana kod Niša, preko Leskovca i Vranja, do granice sa Severnom Makedonijom. Trasa će obuhvatiti i područja Vladičinog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!