Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska se suočava...

Hrvatska se suočava sa porastom uvoza električne energije: Hitna potreba za razvojem obnovljivih izvora energije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Od juna do avgusta 2024. godine, Hrvatska je doživela značajnu zavisnost od uvoza električne energije, ukupno 1.316 GWh, što čini 24,8% ukupne potrošnje u zemlji. Ova zavisnost naglašava hitnu potrebu za razvojem i implementacijom domaćih obnovljivih izvora energije kako bi se povećala energetska nezavisnost, navodi Udruženje za obnovljive izvore energije Hrvatske (OIEH).

Finansijski uticaj ovog uvoza je značajan. Kada se uzmu u obzir tržišna vrednost uvezene električne energije (135 miliona evra), tržišna vrednost CO2 emisija iz postrojenja na fosilna goriva (44 miliona evra) i troškovi uvezene sirovine za ova postrojenja (110 miliona evra), Hrvatska je tokom leta imala ukupne troškove od 289 miliona evra. Ovaj iznos mogao je da pokrije neophodnu infrastrukturu potrebnu za podršku ekspanziji kapaciteta obnovljivih izvora energije.

Najnoviji izveštaj OIEH o trendovima u potrošnji električne energije za period jun-avgust 2024. ukazuje na izuzetno visoke nivoe potrošnje, sa istorijskim mesečnim rekordima postavljenim zbog visokih temperatura i intenzivne turističke sezone. Na određenim danima, potrošnja je premašila 70.000 MWh, dok je prosek za letnji period bio 58.122 MWh. Posebno u julu, za svaki stepen Celzijusa iznad prosečne temperature, dnevna potrošnja je porasla za 1.750 MWh. Procene sugerišu da je u Hrvatskoj instalirano oko 1.200 MW kapaciteta u klima uređajima i drugim rashladnim uređajima.

Uvoz tokom ovog perioda odgovara dodatnoj proizvodnji koja je potrebna od 2.721 MW solarnih elektrana koje je potrebno brzo izgraditi kako bi se eliminisao letnji deficit i smanjio uvoz na nulu. Glavna prepreka za napredak projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je nedostatak odluke Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) o naknadama za priključak, koja je na čekanju gotovo dve godine. Kao rezultat toga, 45 projekata sa ukupnim kapacitetom od 2.648 MW, koji su već dobili energetske odobrenja od relevantnog ministarstva, ostaju blokirani.

Na kraju, važno je napomenuti da je 12. avgusta Hrvatska postigla najvišu proizvodnju solarne energije u jednom danu. Povoljne vremenske prilike, uključujući vedre nebo i visoki atmosferski pritisak, dovele su do proizvodnje od 4.012 MWh, što je pokrilo 6,5% ukupne potrošnje za taj dan.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Scenarijski pregled za 2030. i 2040. godinu 

Proizvodni miks Crne Gore do 2030. godine formira se oko snažne hidroenergije i rastuće flote vetroelektrana. Instalirani kapacitet vodenih elektrana mogao bi da se kreće u opsegu od 700 do 800 MW, što ostaje temelj sistema i primarni izvor...

Trgovački vodič: Kako koristiti fundamentalne signale uglja u kratkoročnim spread strategijama

Kratkoročno trgovanje električnom energijom u Jugoistočnoj Evropi funkcioniše kao igra neravnoteže između obnovljivih izvora, ograničene fleksibilnosti i starog termoenergetskog sistema koji još uvek diktira ritam tržišta. Među svim fundamentalnim faktorima, ugalj je najpotcenjeniji, ali ujedno i najmoćniji. Njegova dostupnost,...

Termoelektrane na ugalj u Jugoistočnoj Evropi – bazna proizvodnja, ispadi, uticaj na cene, prekogranična trgovina, životni vek, kvalitet uglja i ekološki troškovi

Termoelektrane na ugalj i dalje čine stub elektroenergetskih sistema u velikom delu Jugoistočne Evrope, posebno u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Rumuniji i Bugarskoj. One su projektovane u vremenu kada su stabilnost, niske cene goriva i dostupnost domaćih...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!