Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Prijepor zbog...

Hrvatska: Prijepor zbog zagađenja ili zbog tržišta?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Mjerna stanica u Slavonskom Brodu, od početka rada Rafinerije u Bosanskom Brodu, bilježi povećane koncentracije sumporovodika i benzena u zraku. Hrvatske vlasti najavljuju i međunarodnu tužbu protiv BiH. Vlasti u Slavonskom Brodu s vremena na vrijeme upozoravaju građane da ne izlaze iz svojih kuća zbog prevelike koncentracije benzena u zraku. Postoji li pravi razlog za paniku ili su u igri neki drugi interesi, pita Deutsche Welle.

Kako komentira DW-e, rafinerija u Bosanskom Brodu postojala je i prije 30 godina i tada nije nikome smetala. Rafinerija nafte u pravilu zagađuje zrak, ali dakako postoje mogućnosti smanjenja zagađenja. Ugledni hrvatski ekonomist Damir Novotni kaže da se ne radi samo o zagađenju već o interesima MOL-a i preuzimanju tržišta od strane ruskih kompanija koje u rafineriju dobavljaju sirovu naftu:

“Postoji čitav niz interesa koji se prelamaju preko pitanja modernizacije Rafinerije u Brodu i njezinog mogućeg utjecaja na tržište naftnih derivate u Hrvatskoj”, kaže Novotni.  Ti interesi za sada nisu toliko značajni, ali se u perspektivi očekuje kompletna rekonstrukcija brodske rafinerije nakon čega će se rafinerije u Sisku i Rijeci naći u nepovoljnom položaju:

“Jer jednostavno neće moći proizvoditi proizvode koje će Rafinerija u Brodu moći isporučivati na hrvatsko tržište. U ovom trenutku Rafinerija u Brodu nije konkurent kojeg bi podcijenio INA- MOL za isporuku na hrvatsko tržište.” Tržište se za brodsku rafineriju otvara i nakon povlačenja OMV-a s tržišta Hrvatske i BiH, što bi u narednim mjesecima dodatno moglo podgrijati strasti. Što se tiče zagađenja, ekolog Aleksandar Knežević kaže da emisija štetnih plinova zavisi od niza faktora među kojima su visina dimnjaka, stanje krovova i rezervoara. Knežević je istaknuo da postoje granične vrijednosti emisije štetnih plinova, ali i granične vrijednosti zagađenosti što se odnosi na mjesto naseljenosti. Je li emisija štetnih plinova bila opasna po zdravlje ljudi prije trideset godina. “Teško je reći opasna, ali sigurno je prelazila granične vrijednosti zagađenosti jer smo mi i onda u postojećoj rafineriji utvrdili nedostatke na baklji i utvrdili smo nedostatke na rezervoarima goriva. Prema tome, bilo je i onda prekomjernog zagađivanja”, rekao je Knežević za DW.

“Vjerojatno postoji zagađenje, ali je ovdje ipak na sceni konkurencija i ekonomski rat”, smatra ekonomist iz Banjaluke Aleksa Milojević. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže da će s kolegama iz Hrvatske pokušati pronaći rješenje što prije, ali da je zagađenje zraka u konstantom opadanju. Rafinerija je, kaže Šarović, u posljednje tri godine uložila preko 100 milijuna eura u opremu za zaštitu okoliša: “Nije predaleko ni rafinerija u Sisku i mjerenja pokazuju da i oni utječu na zagađenje zraka”, tvrdi Šarović. Ukoliko u dogledno vrijeme ne bude riješeno pitanje zagađenja, hrvatska strana odlučna je u pokretanje međunarodnog spora. U RS-u uvjeravaju da se rafinerija obvezala da do 2017. godine provede čitav niz mjera za unapređenje tehnološkog procesa kako bi se smanjila emisija štetnih plinova, navodi DW-e.

Izvor Energetika-net

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Sud presudio u korist gasnog projekta Neptun Deep, odbacio tužbu Greenpeace-a

Projekat eksploatacije gasa Neptun Deep, koji razvijaju OMV Petrom i Romgaz, napreduje uprkos pravnim izazovima koje je pokrenula ekološka organizacija Greenpeace, izjavio je ministar energetike Rumunije, Sebastijan Burduja. Viši sud u Bukureštu nedavno je presudio u korist investitora, odbacivši...

Rumunija: Yesilyurt Enerji preuzima solarni projekat od 41 MW kao deo širenja na evropsko tržište

Turska kompanija Yesilyurt Enerji spremna je da preuzme solarni projekat od 41 MW u okrugu Dâmbovița, u južnoj Rumuniji. Projekat je dostigao fazu "spreman za izgradnju", što znači da izgradnja može početi jer su svi potrebni sertifikati i dozvole...

Rumunija: Alive Capital razvija solarnu elektranu od 23 MW sa komponentom za skladištenje energije

Od 2013. godine, rumunska kompanija Alive Capital pruža integrisane usluge upravljanja proizvođačima energije iz obnovljivih izvora. Nedavno je kompanija završila razvoj solarne elektrane sa instaliranom kapacitetom od 23 MW, uz podršku finansiranja iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!