Ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović u četvrtak nije bio raspoložen za službeni komentar činjenice da je Uprava HEP-a, u godini kad se predviđa privatizacija, svela knjigovodstvenu vrijednost sedam termoelektrana na nula kuna. Ni Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva i jedini član Skupštine HEP-a, nije odgovorio na našu zamolbu da objasni tu “koincidenciju”.
Podsjetimo, Bloomberg je u srijedu objavio Pejnovićevu izjavu da će Hrvatska ove godine na prodaju ponuditi 25 posto dionica HEP-a u Londonu i Zagrebu, čime bi se moglo namaknuti dvije do tri milijarde kuna, koje bi bile upotrijebljene za reinvestiranje u kompaniju.
Dakle, 25 posto dionica HEP-a za dvije do tri milijarde kuna, a mediji su nedavno prenijeli informaciju kako Njemački E.ON želi prodati svoju najvrjedniju imovinu u Italiji, hidroelektranu Terni snage 531 MW (nešto jača od HE Zakučac, snage 476 MW), čija se vrijednost procjenjuje na minimalno milijardu eura. A HEP ima 26 hidroelektrana, doduše, ostale su manje snage u odnosu na Zakučac. Tu, očito, nešto ne štima.
Oduzimanje
Možda je stvar u tome što je HEP-u Zakonom o vodama 2011. oduzeto 80 posto vrijednosti svih hidroelektrana, jer je utvrđeno da se sve vodne građevine za proizvodnju električne energije prenose u vlasništvo Hrvatskih voda bez naknade HEP-u, koji je na taj način postao korisnik – koncesionar brana i postrojenja svojih hidroelektrana.
Tako je, na primjer, čitava HE Peruča, koja je pribranska elektrana (nalazi se u sklopu brane), vlasnički izmještena u Hrvatske vode. HEP je još prije dvije godine podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona, ali sud se još nije očitovao o tome.
Iz ove zakonsko-vlasničko-korisničke peripetije može se izvući mali milijun zaključaka, ali jasno je kako HEP, kad su u pitanju hidroelektrane, ne bi više bio u mogućnosti prodavati energetsku infrastrukturu, nego koncesionarsko pravo, pa je jasno da onda i cijena mora biti niža. Ili bi, pak, budući suvlasnik HEP-a mogao tužiti državu za obeštećenje.
Nalazimo se u situaciji u kojoj je otpisana vrijednost sedam termoelektrana, u kojoj se očekuje otpisivanje vrijednosti nekoliko distribucijskih područja i toplana, u kojoj HEP nije vlasnik oko 80 posto imovine svojih hidroelektrana, te kada još nije izvršeno certificiranje HOPS-a – i baš u toj godini namjerava se privatizirati 25 posto HEP-a. Baš u vrijeme kad će vrijednost tvrtke (knjigovodstveno nešto više od 20 milijarda kuna) biti drastično smanjena.
Veliki, nezgodni upitnik širi se oko privatizacije HEP-a.
Režu vrijednost elektra i toplana
Jadranko Berlengi, predstavnik Radničkog vijeća u NO-u HEP-a, u svojem je “Izdvojenom mišljenju” napisao da HEP planira umanjiti vrijednosti imovine “neprofitabilnih” distribucijskih područja (Elektra Vinkovci, Elektra Sisak, Elektra Šibenik, Elektrolika Gospić i Elektra Požega), kao i imovine centralnih toplinskih sustava (CTS Zagreb, CTS Dubrava, CTS Osijek, CTS Sisak, CTS Samobor i CTS Velika Gorica). Uz to, već godinu i pol dana HEP nikako da Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji dostavi sve dokumente vezane uz isknjiženje zemljišta i drugih objekata koji trebaju pripasti Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (u vlasništvu HEP d.d.) kako bi od HERA-e dobio certifikat da kao neovisna kompanija može obavljati svoj posao.
A rekli su da neće…
Treba podsjetiti na nedavne informacije iz DUUDI-ja da se neće ići u dokapitalizaciju 25 posto HEP-a, jer bi to uključivalo privatizaciju reguliranih sektora prijenosa i distribucije, ali i najvećeg preostalog proizvodnog blaga – hidroelektrana. Iz DUUDI-ja su tada poručivali kako se može ići samo u projektne IPO-ove, na način da se ulaže u nove investicijske projekte, ali ne da se kupuju HEP-ove dionice. No, nekoliko mjeseci kasnije, ove srijede, Pejnović je u intervjuu Bloombergu ustvrdio da se ide u privatizaciju HEP-a, a nama je u četvrtak iz DUUDI-ja poručeno da ne mogu ništa konkretnije reći o privatizaciji HEP-a prije nego što savjetničke kuće daju svoje prijedloge za modele inicijalne javne ponude HEP-a.
Izvor; Slobodna Dalmacija
