Gazprom neft, kći-kompanija ruskog naftno-plinskog giganta Gazprom, dogovorila je kupovinu udjela mađarskog MOL-a u hrvatskoj naftnoj kompanniji INI, prenose hrvatski mediji. Prema mišljenju ruskih stručnjaka, taj posao pomoći će projektu plinovoda Južni tok te omogućiti Hrvatskoj da poveća eksploataciju i proizvodnju naftnih proizvoda.
Smisao sklapanja posla
Sredinom srpnja Aleksej Miller, šef Gazproma, u sklopu svoje posjete Hrvatskoj susreo se s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem. Prema podacima agencije Bloomberg, pregovori su se ticali moguće izgradnje u Hrvatskoj kraka od plinovoda Južni tok, te sudjelovanja Gazproma na tenderu za iskorištavanje novih nalazišta. Ipak hrvatske novine Novi list su pisale da je na pregovorima postignut sporazum o ulasku Gazprom nefta u kapital hrvatske kompanije INE.
”Mađarska naftno-plinska kompanija MOL izjavila je da želi prodati svojih 49,1% u hrvatskoj naftnoj državnoj kompaniji INI još u studenom 2013. Gazprom se službeno zanima za eksploataciju nafte i plina na hrvatskom dijelu jadranskog šelfa i u kopnenom dijelu države”, objašnjava Vadim Vedernikov, zamjenik direktora Odjela za analizu i rizik u menadžmentu kompanije UFS IC. Prema njegovim riječima, činjenica da je Gazprom-neft kupio 49,1% hrvatske državne naftne kompanije (hrvatskoj vladi pripada 44, 84%, a ostali dio posjeduju privatni investitori) povećava vjerojatnost uspješne realizacije Južnog toka. Kako ističe stručnjak, tekuća ruta plinovoda Južni tok pretpostavlja njegov izlaz iz Srbije na teritorij Mađarske te dalje u Austriju. No pri takvom krupnom participiranju ruskog holdinga u hrvatskoj INI, Gazprom može raširiti teritorij prodaje plina ili čak izgraditi alternativnu rutu plinovoda preko teritorija Hrvatske, ako dođe do problema s njegovom realizacijom u Mađarskoj.
U ožujku 2010. Rusija i Hrvatska već su potpisale međuvladin sporazum koji predviđa hrvatsko priključenje projektu. Južni tok predviđa izgradnju plinovoda, s kapacitetom od 63 milijarde kubika, u državama Južne i Središnje Europe. Prvi plin preko Južnog toka bit će isporučen krajem 2015., a puni projektni kapacitet plinovoda bit će iskorišten u 2018. Čak štoviše, prema rezultatima prve polovine 2014. Gazprom je isporučio u Hrvatsku 45% više plina nego u 2013. A u rujnu 2013. Gazprom i LNG Croatia d.o.o. dogovorili su se o realizaciji projekta za korištenje prirodnog plina kao motornog goriva.
To svima donosi profit
Grigorij Birg, analitičar kompanije Investkafe, objašnjava da su se više puta događali korporativni sukobi između MOL-a i INE, te bi prodaja za dobru cijenu odgovarala mađarskom MOL-u koji bi se na taj način riješio problematične aktive. S druge strane, Hrvatska zamjera MOL-u ugovor koji Mađarima daje pravo na raspolaganje kompanijom INA. Naime, zbog potpisivanja tog ugovora hrvatski bivši premijer Ivo Sanader dobio je 10 godina zatvora. Sud je presudio da je Ivo Sanader primio mito prilikom sklapanja ugovora. Pod istragom je bio i Zsolt Tamas Hernadi, aktualni šef MOL-a.
Još jedan razlog sklapanja posla je pad pokazatelja kako INE, tako i samog MOL-a. ”Protekla 2013. bila je jako teška za mađarsku kompaniju, čisti dobitak kompanije smanjio se za 86%”, govori Grigorij Birg. Prema podacima INE, u 2013. eksploatacija nafte u Hrvatskoj pala je za 17%, a proizvodnja naftnih proizvoda za 9%. Štoviše, modernizacija dvaju rafinerija u Rijeci i Sisku, koje pripadaju INI, bila je gotovo zamrznuta.
Gazprom neft je odgovarajući kupac, jer se kompanija aktivno razvija na Balkanu. 2009. kupila je za 440 milijuna eura 51% srpske naftne kompanije NIŠ, koja već radi na Balkanu i ima dvije rafinerije kapaciteta 7,3 milijuna tona godišnje. Štoviše, Gazprom neft kontrolira mrežu u koju ulazi više od 330 benzinskih pumpi. Kompanija ima mrežu od 55 pumpi pod brendom Gazprom u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumunjskoj. ”Nedavno je Gazprom neft pokazao i zainteresiranost za stjecanje dozvole za geološko istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na šelfu Hrvatske i kopnu. Dakle, kompanija je logični i vjerojatni kupac”, dodaje Grigorij Birg. U 2013. Hrvatska je odlučila objaviti tender za provedbu geološkog istraživanja i kopnenih dijelova s ugljikovodičnim sirovinama. I za sudjelovanje u tom tenderu Gazprom neft je prošle godine registrirao u Hrvatskoj svoju kći-kompaniju.
Međutim, sudionici tržišta pretpostavljaju da posao oko kupovine udjela u INI još uvijek može propasti. Kako ističe Dmitrij Baranov, vodeći stručnjak kompanije Finam Menedžment, ranije se pisalo da se u niz zakonodavnih aktova Hrvatske mogu unijeti izmjene o zabrani prodaje akcija kompanije INE investitorima koji nisu iz Europske unije. ”U tom slučaju, nakon izmjena u zakonu, ruske kompanije ih ne bi mogle kupiti”, upozorava stručnjak.
Izvor Ruski Vjesnik
