Struja iz ugljena U TE Plomin C i dalje je najkonkurentnija, naglašava struka.
Glavnine sudionika okruglog stola na temu TE Plomin C u organizaciji hrvatskog ogranka Cigrea i Večernjeg lista podržala je uporabu ugljena kao energenta u budućoj termoelektrani TE Plomin C za čiju gradnju HEP sada traži strateškog partnera. Doc. dr. sc. Mladen Zeljko iz EIHP-a naveo je podatak da je uz najviše burzovno predviđene cijene ugljena i najniže predviđene plina te uz iskoristivost elektrane na ugljen (u režimu rada koji je predviđen za TE Plomin C) cijena struje iz ugljena još uvijek najjeftinija. Dr. sc. Vladimir Jelavić iz Ekonerga rekao je da Prostorni plan Istarske županije koji na lokaciji Plomina predviđa gradnju TE na plin snage 310 MW još nije usklađen s nacionalnim planom prostornog uređenja. Naglasio je da IGCC tehnologija i dalje nije komercijalno zaživjela, te da će strateški partner u TE Plomin C trebati računati na kupovinu emsijskih dozvola. “Ne treba sumnjati da će cijena koštanja ugljena pasti, ako emisijske dozvole poskupe”, kazao je Jelavić.
Dipl. ing. Marijan Kalea govorio je o stabilnosti cijene ugljena, te naveo primjer Njemačke gdje elektroenergetske kompanije ostvaruju gubitke na prodaji struje proizvedene iz plina. “Hrvatska je u 2010. uvezla 3,8 TWh električne energije, dok je iste godina Europska unija uvezla ukupno 4,7 TWh, a treba znati da se radi o hidrološki odličnoj godini. Lani Hrvatska je uvezla 45% potrebne električne energije”, rekao je Kalea te naveo niz podataka preme kojima su vjetroelektrane nestabilan izvor energije, solarne elektrane ne pokrivaju vršnu potrošnju, a trebalo bi izgraditi čak 10.000 elektrana na biomasu snage 50 kW kako bi se osigurala količinu struje koju može dati TE Plomin C.
Prof. dr. sc. Željko Tomšić s FER-a zaključio je da je najgora odluka nedonošenje nikakve odluke, te naveo niz podataka prema kojima je ugljen cjenovno najkonkurentniji energent s najvećim zalihama pravilno raspoređenima po svijetu. Rast cijena plina i nafte u proteklim godinama bio je znatan, a cijenu ugljena tek je 2008. slijedila cijenu nafte, no u međuvremenu se vratila na niže razine. Cijena plina vrlo je osjetljiva, za razliku od ugljena, a pri odluci o investiciji uz 5% i 10% diskontnu stopu nivelirana cijena električne energije iz ugljena i dalje je u prednosti. Konstatirao je da će 2035. godine Europa postati snažno ovisna o uvozu plina, te da za razliku od SAD-a ne može računati na značajnu korist od nekonvencionalnih rezervi plina. Jedini govornik koji nije apriori podržao TE Plomin C na ugljen bio je prof. dr. sc. Davor Škrlec s FER-a koji je govorio da zemlje Europske unije, pa i susjedna Srbija administrativno snažno vrednuju sektor energetike i povezuju ga često sa poduzetništvom i zaštitom okoliša, za razliku od Hrvatske gdje je percepcija energetike zastarjela. U tim zemljama velika je međuovisnost zaštite okoliša, energetike i klimatskih promjena, a od nas će se kao zemlje članice EU očekivati da slijedimo zelenu politiku u koju nećemo kreirati mi već bogatije i utjecajnije zemlje. Založio se za kvalitetne planove prostornog uređenja te stvaranje adaptacijske strategije za niskougljičnu ekonomiju koju predviša Energy Roadmap 2050.. Kao naše adute Škrlec vidi OIE i energetsku učinkovitost.
Izvor energetika-net
