Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaFBiH: Novo CHP...

FBiH: Novo CHP postrojenje u Zenici će koristiti otpadni gas iz čeličane

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Nova kogeneraciona elektrana Toplana Zenica, koja bi trebalo da počne sa radom 2021. godine, umesto uglja koristiće otpadne gasove iz čeličane ArcelorMittal za proizvodnju toplotne i električne energije, rečeno je tokom zvaničnog obeležavanja početka radova.

Kogeneraciono postrojenje, koja će biti i gradska toplana, u koje će biti investirano 53 miliona evra, imaće snagu od 14,45 MW za električnu energiju i 112,5 MW za toplotnu energiju.

Izvršni direktor firme ArcelorMittal Zenica Nikhil Mehta rekao je da se očekuje da će građevinski radovi biti završeni do kraja 2020. godine.

To znači da novo CHP postrojenje od sledeće godine neće koristiti ugalj u svojim kotlovima što će dovesti do potpunog uklanjanja emisija SO2 i stabilnijeg snabdevanja toplotnom energijom za potrošače, objasnio je on.

Zenica je, inače, jedan od gradova sa najzagađenijim vazduhom u regionu, čemu doprinosi i korišćenje uglja u sistemu daljinskog grejanja.

Novo postrojenje izgradiće firma Toplana Zenica, koju su osnovali ArcelorMittal Zenica (50%), Grad Zenica (20%), finska firma KPA Unicon (15%), i finski fond Finnfund (15%).

Ugovor o finansiranju ovog objekta potpisan je u martu prošle godine, i sastoji se, između ostalog, i od finansijskog paketa vrednog 46 miliona evra koji je dogovorila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Povodom zvaničnog početka radova gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović rekao je da je veoma važno da lokalne vlasti nisu morale da uzimaju kredit za ovu investiciju.

Grad je morao da obezbedi 4,7 miliona konvertibilnih maraka (2,4 miliona evra) kao osnivački ulog za firmu Toplana Zenica, dodao je on.

Nova kogeneraciona elektrana će proizvoditi paru i kiseonik za čeličanu ArcelorMittal Zenica, a toplotnu energiju za sistem daljinskog grejanja za Zenicu, naveo je EBRD na svojoj veb stranici.

Ova investicija, kako se ističe, uključuje zamenu zastarele opreme, koja je koristila ugalj, najmodernijom opremom (best available techniques – BAT), koja će koristiti otpadne gasove i prirodni gas kao rezervno gorivo.

Otpadni gasovi iz čeličane trenutno se spaljuju ili se koriste veoma neefikasno. Procenjeno smanjenje emisija CO2 je oko 200.000 tona godišnje.

Izvor: balkangreenenergynews.com

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!