Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaEvropska komisija protiv...

Evropska komisija protiv Gazproma

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Evropa će imati potrebu za dodatnih 80 milijardi kubnih metara gasa u 2020. godini, prognozira Gazprom. Ovu prognozu je saopštio generalni direktor Gazprom eksporta, Aleksandar Medvedev, na otvaranju 8. Međunarodne konferencije „Energetski dijalog: Rusija / EU“.

– Ne sumnjamo da će Evropi trebati dodatne količine gasa. Prognoziramo da će do 2025. godine potrošnja uvoznog gasa stići preko 145 milijardi, a u 2030. godini će se povećati na 200 milijardi kubnih gasa godišnje – rekao je on.

– Čak i ako ne gledamo toliko napred u budućnost, već posmatramo 2020. godinu koja je tako blizu, prema našim prognozama, biće potrebno najmanje 80 milijardi kubnih metara gasa dodatnog uvoza – rekao je Medvedev. On je objasnio da je ovo povezano sa ubrzanim smanjivanjem sopstvene proizvodnje u Evropi.

– Transportni kapaciteti za isporuku ovog gasa ne postoje ni u obliku cevi ni u obliku tečnog gasa – upozorio je zamenik-predsednika Upravnog odbora Gazproma. U ovom kontekstu Medvedev je podsetio da je investicioni ciklus veoma dug i preporučio je da je potrebno još danas donositi odluke.

– Mi smo spremni da obezbedimo onoliko gasa koliko je potrebno Evropi ili koliko bude ona zahtevala – uveravao je on.

– Gazprom ne razume u potpunosti cilj antimonopolskih istraga Evropske komisije (EK) i nije isključeno da su ove istrage započete sa ciljem da smanje cene ruskog gasa sa administrativnim merama – izjavio je Medvedev.

– To je čudno, zato što smo upravo mi bili pioniri konkurencije u Evropi. Ali, danas upravo mi ne možemo da se sporazumemo u vezi ulaznih kapaciteta, uključujući i sistem OPAL, iako za njega nema drugih kandidata – istakao je on.

Aleksandar Medvedev je ponovo istakao da Gazprom u potpunosti sarađuje sa EK u vezi istrage i dodao je da će 3. juna ove godine održati još jedan susret sa predstavnicima EK.

Slučaj Gazprom je službeno započeo 4. septembra prošle godine. U međuvremenu racije po kancelarijama njegovih ćerki firmi i partnera sprovode se još od kraja septembra 2011. godine. EK proučava tri glavne optužbe protiv Gazproma.

Izvor Agencije

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!