Cene prirodnog gasa u Evropi porasle su iznad 33 €/MWh, približavajući se dvonedeljnom maksimumu, dok se geopolitička napetost pojačavala. Izraelski napad na rukovodstvo Hamasa u Kataru izazvao je zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdevanju, s obzirom na to da je Katar ključni dobavljač gasa za Evropu, neposredno pred sezonu grejanja. Cene su takođe porasle usled izveštaja da bi EU mogla uvesti nove sankcije ruskim bankama i energetskim kompanijama.
TTF fjučersi za isporuku gasa u oktobru 2025. na ICE tržištu porasli su u drugoj nedelji septembra u odnosu na 36. nedelju 2025. i tokom cele nedelje kretali su se oko 33 €/MWh. U sredu, 10. septembra, maksimalna nedeljna cena poravnanja iznosila je 33,122 €/MWh, što je 0,6% više nego prethodnog dana, ali 3,1% manje nego prethodne srede. U četvrtak, 11. septembra, zabeležena je minimalna cena od 32,323 €/MWh, što je pad od 2,4% u odnosu na prethodni dan i 0,4% niže nego 4. septembra. U petak, 12. septembra, cena poravnanja bila je 32,66 €/MWh, a prosečna nedeljna cena 2,4% viša nego u 36. nedelji.
Sa strane snabdevanja, kompanija Chevron podnela je ponudu za istraživanje prirodnog gasa u četiri blokova u Jonskom moru, u partnerstvu sa HelleniQ Energy. Grčka vlada je raspisala tender ranije ove godine nakon što su obe kompanije izrazile interes za dubokomorske blokove kod Peloponeza i Krete. Chevron je naglasio strateški značaj Istočnog Sredozemlja, navodeći ga kao prioritet za buduće operacije.
Grčka proizvodi ograničene količine domaće nafte, ali se u velikoj meri oslanja na gas za proizvodnju električne energije. Zemlja je povećala proizvodnju iz obnovljivih izvora, ali i dalje istražuje lokalne resurse gasa kako bi smanjila zavisnost od ruskog uvoza, prateći EU strategiju nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Velika otkrića gasa kod Egipta izazvala su nadu da vode oko Krete sadrže značajne rezerve. Konzorcijum ExxonMobil-a već je prikupio seizmičke podatke sa susednih licenciranih blokova pre nego što razmotri test bušenja.
Politički, EU priprema 19. paket sankcija kojim će biti obuhvaćeno oko 2.600 ruskih pojedinaca i kompanija, fokusirajući se na banke, energetske firme i trgovinu naftom kako bi se izvršio pritisak na Moskvu zbog rata u Ukrajini. Predložene mere mogu ograničiti ruske platne sisteme, kreditne kartice, kripto-berze i trgovce naftom iz trećih zemalja. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da EU razmatra ubrzano ukidanje ruskih uvoza nafte i gasa u okviru ovog paketa sankcija. Kremlj je odbacio bilo kakav pritisak, navodeći da sankcije neće promeniti ruski kurs u Ukrajini.
SAD i dalje vrše pritisak na povećanje izvoza američkog LNG-a u Evropu. Nedavni trgovinski sporazum obavezuje Evropu da prilagodi određene regulative i pravila o konkurenciji, dok se istovremeno obavezuje na značajan rast uvoza američke robe kako bi se izbalansirala trgovinska razmena, koja je trenutno u velikoj meri u korist Evrope.