Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaEU: Gasprom prvi...

EU: Gasprom prvi put priznao Treći energetski paket EU

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ruski Gasprom odlučio je da proda udeo u kompaniji iz Letonije u cilju usklađivanja sa odredbama Trećeg energetskog paketa Evropske unije. Neki analitičari smatraju da je Gasprom odustao “bez borbe” poučen iskustvom iz susedne Litvanije, ali i zbog činjenice da njegova pozicija snabdevača Letonije gasom neće biti uzdrmana gubitkom udela u vlasništvu nad infrastrukturom za prenos. Drugi pak misle da Gasprom želi da se pokaže kao “dobar đak” pošto Evropska komisija još nije dala “zeleno svetlo” za izgradnju gasovoda Severni tok 2 kojim će do Nemačke ići još 55 milijardi kubnih metara ruskog gasa godišnje.

Gasprom će prodati udeo od 34% u letonskoj kompaniji za prirodni gas Latvijas Gaze. Ruski monopol bio je najveći akcionar letonske kompanije.

Rezultat prodaje je da će letonska kompanija biti podeljena na dva dela od kojih će se jedan baviti prodajom i distribucijom gasa a drugi skladištenjem i transportom, objavio je ruski poslovni dnevnik Komersant.

Trećim energetskim paketom zabranjeno je da energetske kompanije kombinuju aktivnosti proizvodnje i prodaje sa vlasništvom nad prenosnom mrežom.

Baš zbog tih ograničenja krajem 2014. suspendovan je projekat gasovoda Južni tok kojim je ruski gas trebalo da ispod Crnog mora stiže do Evrope.

Neprijatan presedan

Prema ruskim analitičarima, kako prenosi portal Raša bijond d hedlajns (Russia Beyond the Headlines), Gasprom je odlučio da se ne bori protiv Trećeg energetskog paketa u Letoniji pošto nema baš dobro iskustvo iz susedne Litvanije.

Kompanija Lituvos Dujos (Lietuvos), u kojoj je Gasprom imao udeo od 37%, podeljena je 2012. po nalogu Evropske komisije. Gasprom se žalio na Litvaniju arbitražnom sudu UN na tu odluku ali se 2014. predao i prodao litvansku imovinu za 164 miliona dolara.

“Gasprom je 2012. bio u pravnim bitkama i ne želi da ponovi istu grešku dva puta”, smatra direktor kompanije za istraživanja TetaTrejding (ThetaTrading) Dmitrij Ederman. Prema njegovom mišljenju, još jedna bitka na sudu bila bi apsolutno beskorisna i veoma skupa.

Pored toga, Gasprom se uverio da će biti u mogućnosti da prodaje svoj gas Letoniji i Litvaniji po dobroj ceni, bez obzira na kontrolu nad infrastrukturom.

Naime, sredinom meseca (15-17. marta) Gaspromov trgovac u inostranstvu Gasprom eksport održao je svoju drugu a prvu na Baltiku aukciju gasa. Potrošačima u regionu prodao je 420 miliona kubnih metara gasa ili više od 10% godišnje isporuke.

Kako se navodi, Gasprom eksport je u 2015. isporučio četiri milijarde kubnih metara gasa baltičkim zemljama.

“Cena sa aukcije nije objavljena ali, sudeći po komentarima Gaspromovih predstavnika, bila je veoma atraktivna”, kazao je analitičar investicione kompanije Finam Aleksej Kalačev.

“Da bude savršeno jasno, za uspešano poslovanje ruski monopol za gas ne mora da kontroliše infrastrukturu i ta kompanija neće ništa isgubiti prodajom svog udela u Latvijas Gazu”, dodao je Kalačev.

Nova pravila igre

Reorganizacija Gaspromovog prisustva u Letoniji znači da je ruska kompanija spremna za nova pravila igre.

“Treći energetski paket je promenio pravila igre na evropskom tržištu gasa”, istakao je Kalačev.

Stoga je Gasprom mogao da bira – da odbije i bori se protiv toga ili da prihvati nove propise i nauči kako da ih iskoristi kao svoju prednost.

Pored toga, smatra analitičar investicione kompanije Premijer Ilja Balakirev, cilj Gaspromovog poteza možda je da pokaže “ponašanje za primer” imajući na umu budućnost projekta Severni tok 2 koji Evropska komisija tek treba da odobri.

Projektom Severni tok 2 predviđen je gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa preko Baltičkog mora iz Rusije do Nemačke. Tako će se smanjiti tranzit kroz istočnu Evropu, posebno Ukrajinu, s kojom je Gasprom u sukobu zbog kašnjenja sa plaćanjem i zbog čega su nekoliko puta privremeno bile obustavljene isporuke Evropi.

Gaspromove godišnje isporuke gasa Nemačkoj biće sa drugim gasovodom udvostručene, na 110 milijardi kubnih metara.

Šef ogranka za rusko tržište akcija u investicionoj kompaniji Fridom fajnans (Freedom Finance) Georgij Vaščenko smatra da bi pritisak na ruski monopol za gas mogao da se nastavi i da će “Gasprom možda morati da ustupi svoj evropski prenos gasa i upravljanje gasovodima svojim partnerima”. U tom slučaju, Gasprom će se fokusirati isključivo na prodaju gasa.

Izvor: Agencije

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Slovenačka partija Zeleni podnela krivičnu prijavu zbog projekta vetroelektrane Mali Log, DEM negira zloupotrebu sredstava

Slovenačka partija Zeleni podnela je krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu u Ljubljani protiv nekoliko kompanija i pojedinaca zbog navodne zloupotrebe javnih sredstava u projektu vetroelektrane Mali Log. Dravske Elektrarne Maribor (DEM), državna hidroenergetska kompanija i nosilac projekta, odbacila je optužbe,...

Slovenija: Nuklearna elektrana Krško premašila ciljeve proizvodnje električne energije u julu 2025. uz maksimalne faktore kapaciteta

U julu 2025. godine nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.827 MWh neto električne energije, što je 1,2 odsto više od planiranih 500.000 MWh. Za poređenje, elektrana je u julu 2024. godine proizvela 509.321...

Rumunija: Hidroelectrica ostvarila dobit od 319 miliona evra u prvoj polovini 2025. godine usred hidroloških izazova

Hidroelectrica je u prvoj polovini 2025. godine ostvarila neto dobit od približno 319 miliona evra, što je pad od 41 odsto u odnosu na oko 541 milion evra u istom periodu prošle godine. Pad je izazvan smanjenom sopstvenom proizvodnjom...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!