Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaEPS: Reprogram duga...

EPS: Reprogram duga i na 120 rata

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Upravni odbor Elektroprivreda Srbije (EPS) usvojio je s odluku o reprogramu starog duga za struju u rasponu od 12 do 120 rata, zavisno od visine duga.

U saopštenju se navodi da će odluka biti primenjena od 15. avgusta do 30. novembra ove godine i upozorava da je to poslednji reprogram i poslednja prilika da neplatiše reše nagomilane dugove.

Taj reporogram Upravni odbor EPS-a je usvojio na inicijativu Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije.

Navodi se da će dužniku koji odluči da 60 odsto duga plati ođednom, biti otpisano 40 odsto dugovanja.

“Reprogram do 60 rata podrazumeva otpust dela duga i kreće se od 35 do 15 odsto (tačni rasponi rata i procenta otpusta dati u tabelama). Plaćanje duga u rasponu od 60 do 120 rata ne uključuje otpust duga. Tokom reprograma ne obračunava se kamata na iznos reprogramiranog duga”, navodi EPS.

Podseća da stari dug podrazumeva dugovanja za električnu energiju dospela na dan 31. maj, a koja su neizmirena do 31. jula.

Kako se navodi da bi dužnik potpisao sporazum o reprogramu potrebno je da se obrati lokalnoj distribuciji. Jedan od uslova je da se plati računa za električnu energiju utrošenu juna.

Sporazum o reprogramu mogu zaključiti svi dužnici, te i utuženi, i oni protiv kojih je pokrenuta prinudna naplata, ali uz uslov da privrednom društvu za distribuciju nadoknade troškove tog postupka.

Svi dužnici koji su ranije potpisali sporazume o reprogramu, ako žele, mogu da se jave distribuciji kako bi sporazum prilagodili novim, povoljnijim uslovima izmirenja duga, navodi EPS.

Dodaje se da će, ako kupac ne izmiri dve uzastopne rate i posle upozorenja, ugovor o reprogramu biti raskinut i da će mu se obračunati celokupan dug s kamatom, kao da sporazum nije ni zaključen.

Sporazum će sadržati i odredbu kojom se kupcu-dužniku stavlja do znanja da potpisivanjem sporazuma priznaje celokupan iznos starog duga i da, u slučaju raskida sporazuma, na ostatak duga neće staviti prigovor zastarelosti, piše u saopstenju Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije.

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!