Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaElektrane: Nema većih...

Elektrane: Nema većih poremećaja na toplovodnoj mreži

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Sistem daljinskog grejanja u Beogradu funkcioniše stabilno. Sve toplane i kotlarnice „Beogradskih elektrana“ su u funkciji, a na toplovodnoj mreži nema većih poremećaja, što je preduslov da se korisnici uredno snabdevaju toplotnom energijom, kažu u “Elektranama”..

– Za potpunu stabilizaciju sistema daljinskog grejanja u Beogradu bilo je potrebno nekoliko dana neprekidnog rada, što su u prethodnom periodu, s početka grejne sezone, onemogućavali izuzetno topli dani. Tako od subote, 27. oktobra, nema većih poremećaja. Ipak, s obzirom na dužinu toplovodne mreže, a reč je o 1.200 kilometara i njenu prosečnu starost od tridesetak godina, u narednom periodu su mogući određeni kvarovi koje će stručne ekipe preduzeća otklanjati u najkraćem mogućem roku – ističu u tom preduzeću.

U “Elektranama” navode da je broj reklamacija  Dispečerskom centru i Beokom servis propolovljen u odnosu na prve dane celodnevnog rada sistema, kao i da je oko 0,2 odsto korisnika od 300.000, uputilo neku vrstu reklamacije.

U ovom preduzeću ističu i da za pojedine primedbe da su radijatori mlaki nije relevantna njihova temperatura, već temperatura vazduha u zagrevanoj prostoriji koja mora biti 20 stepeni Celzijusa (+/- 1 stepen). Kako objašnjavaju, u zavisnosti od spoljnih temperatura vazduha, svakodnevno se, više puta u toku grejnog dana, određuju odlazne temperature radnog fluida (hemijski i termički obrađena voda) iz proizvodnih pogona ka toplotnim predajnim stanicama.

– To znači da su odlazne temperature više ukoliko je spoljna temperatura niža i

obratno. Takođe, savremeni automatski uređaji u zavisnosti od spoljne temperature vazduha koja je u samom okruženju objekta koji se greje, određuju koliku će količinu toplotne energije preuzeti toplotna predajna stanica. Ovakav način rada sistema, u najvećoj meri, obezbeđuje propisane temperature vazduha u zagrevanim prostorijama i racionalno korišćenje energije i energenata – navode u ovom preduzeću.

Izvor Blic

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!