Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Domaći trgovci ne prate trend na svetskoj berzi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

 

Jedino objašnjenje naftaša, zbog čega cene ne mogu da padnu, jeste da su naftu još ranije nabavljali po višoj ceni, te da sada ne mogu derivate te iste nafte da prodaju po znatno nižim cenama, jer im se to ne isplati. Kako kažu, cene se formiraju u odnosu na stanje na lokalnom tržištu, a ne u skladu sa svetskim kretanjima.

Ipak, vozačima je teško da u to poveruju kada vide da cene u okruženju padaju.

U kompaniji MOL ističu tri ključna faktora koja, između ostalih, utiču na formiranje cena goriva na domaćem tržištu.

– Cene sirove nafte na svetskom tržištu, kurs domaće valute i američkog dolara i domaći porezi utiču na cenu goriva.

Na nivou maloprodaje, dodatno je uveden pristup kreiranja mikrocenovnika, što znači da se na dnevnom nivou prate cene za svaku benzinsku stanicu u svetlu lokalnih faktora, kao što su zahtevi tržišta, posebni zahtevi transporta ili sezone, lokalni događaji koji su uslovljeni turizmom itd. – ističu u MOL-u.

U ovoj kompaniji dodaju da se maloprodajne cene ne menjaju automatski, već da se cene usklađuju sa stanjem domaćeg ili bolje rečeno lokalnog tržišta.

U najvećoj naftnoj kompaniji, Naftnoj industriji Srbije, ističu da se zalažu za zdravu i ravnopravnu konkurenciju na srpskom tržištu naftnih derivata.

– Trudimo se da očuvamo konkurentne cene naših proizvoda i da pratimo da one ne budu iznad prosečnih na regionalnom tržištu – kratko su rekli u NIS-u.

Međutim, u Udruženju naftnih kompanija Srbije čije su članice između ostalih i OMV i EKO Srbija i „Petrobart Avia“ smatraju da je smnjenje cene sirove nafte na međunarodnom tržitu važan pokazatelj koji može da nagovesti kretanje cena na benzinskim stanicama, ali da na maloprodajne cene goriva imaju uticaj i mnogi drugi parametri.

– Pre svega kurs dolara, eventualna promena državnih zahvatanja, ali i regionalna ponuda i potražnje derivata. To potvrđuju i različita trendovi maloprodajnih cena u zemljama Evrope, i na više i na niže od zemlje do zemlje, bez obzira na blagi konstantni pad cene nafte – kažu u ovom udruženju.

Što se tiče evrodizela, osim NIS-a, kako dodaju, srpsko tržište snabdeva više kompanija, kupujući ovo gorivo na veliko, pre svega u zemljama u okruženju.

– Može se reći da je konurencija u veleprodaji evrodizela takva da su i krajnji kupci i kupci evrodizela radi dalje prodaje, zaštićeni od eventualnog prekomernog podizanja cena. Nedavno su nastali nepredviđeni poremećaji u proizvodnji ovog derivata u čak tri rafinerije u okruženju. Uticaj tih ispada osetio se i na srpskom tržištu, ali srećom da su problemi donekle sanirani uoči planiranog jesenjeg remonta u rafineriji NIS-a – ističu u UNKS i dodaju da je kod benzina nešto drugačija situacija.

– Premijum BMB 95 koji na tržište Srbije plasira isključivo NIS iz svoje proizvodnje znatno je jeftiniji od evropremijuma BMB 95, tako da je u strukturi prodaje zastupljen sa oko 90 procenata. Veleprodajnu, a samim tim i u velikoj meri maloprodajnu cenu ovog najzastupljenijeg benzina određuje NIS – navode u ovom udruženju.

U udruženju ovih kompanija navode da postoji mnoštvo eksternih parametara na koje u Srbiji ne možemo da utičemo, ali i da postoje nepotrebna opterećenja u čitavom lancu prometa naftnim derivatima, koja podižu krajnju cenu goriva.

– Ukazali smo na to resornim ministarstvima, energetike, trgovine i finansija i nadamo se da ćemo zajedno uspeti, da bez ugrožavanja fiskalnih prihoda smanjimo troškove uvoza i prometa nafnih derivata, što bi se svakako odrazilo i na krajnju cenu goriva – objašnjavaju u UNKS.

Ipak, ne može se zanemariti činjenica da u okruženju već padaju cene, kao i to da je Srbija i dalje jedna od zemalja sa najskupljim gorivom u regionu.

Sve vrste naftnih derivata od prethodne noći se u Hrvatskoj prodaju po nižim cenama. U skladu s tim cena najprodavanijeg motornog benzina evrosupera BS 95 sada iznosi 1,28 evra po litru, a evrosuper BS od 100 oktana košta 1,35 evra.

Lož-ulje je u Sloveniji pojeftinilo za 1,3 centa, na 0,919 evra za litar, dok su ostale cene goriva nepromenjene. I u narednih četrnaest dana, do sledećeg obračunavanja cena goriva, litar bezolovnog 95-oktanskog benzina će koštati 1,287 evra za litar, a 100-oktanski benzin 1,3 evra, što je i dalje jeftinije nego u Srbiji. I u Bosni su derivati prošle nedelje pojeftinili.

Nafta je zatim, početkom ove nedelje, na berzi u Londonu i Njujorku pojeftinila nakon što su libijski pobunjenici zauzeli veći deo Tripolija. Cena američke “lake” nafte pala je na 82,05 dolara.

Izvor blic.rs

 

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EIB kreditira ugradnju pametnih brojila sa 80 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 80 miliona evra Elektrodistribuciji Srbije (EDS) za projekat ugradnje pametnih brojila, a država Srbija će biti garant otplate ovog kredita. Naime, Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru predlog zakona o potvrđivanju...

Srbija: Usvojen energetski i klimatski plan do 2030.

Vlada Srbije usvojila je Integrisani plan za energetiku i klimu, koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović Kako je istakla, usvajanjem Integrisanog...

BiH: Prepolovljen izvoz električne energije u prvoj polovini godine

Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 4,1 teravatsati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, izjavio je za Fenu predsednik Regionalne CIGRE i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!