Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Do kraja godine gradnja na Ibru

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Prvi radovi na izgradnji 10 malih hidroelektrana na Ibru mogu se očekivati do kraja ove godine, izjavio je generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dragomir Marković. Za realizaciju ovog projekta EPS i italijanska kompanija Seći formirali su zajedničko preduzeće. U toku su istražni radovi na Ibru, a projekat gradnje 10 malih hidroelektrana, snage 103 megavata, vredan je 285 miliona evra. – Italijanski investitori su još jednom potvrdili zainteresovanost za gradnju HE na srednjoj Drini, gde bi partneri bili Republika Srpska, Italija i Srbija – rekao je Marković. – Za sada postoji problem u zakonodavstvu Republike Srpske oko izbora strateškog partnera, koji po sadašnjim propisima mora da bude izabran na tenderu. Nadam se, rekao je Marković, da će i ovaj problem biti rešen uskoro.

Na srednjoj Drini planirana je gradnja tri HE, ukupne snage 321 megavat, a godišnja proizvodnja bila bi 1,2 milijarde kilovat-sati električne energije. Procenjena investicija je 870 miliona evra. Generalni direktor EPS-a podsetio je da se cena električne energije koja će biti isporučivana Italiji više ne bazira na „zelenim“ sertifikatima, već na povlašćenim cenama. Sadašnja povlašćena cena je 180 evra po megavat-času, što je, prema rečima Markovića, izuzetno dobra cena uz očekivanja da će važiti na duži rok.

– Gradnja 10 malih HE na Ibru ne bi bila ni približno isplativa sa cenama kakve su danas u Srbiji, a uloženo može da se vrati samo sa cenom od 180 evra po megavat-satu – rekao je Marković. Generalni direktor EPS-a u Rimu je boravio na trojnom sastanku delegacija Italije, Srbije i Republike Srpske posvećenom saradnji u energetici.
Italijanski ministar ekonomskog razvoja Paolo Romani najavio je da bi 21. juna na zajedničkom samitu dve vlade u Beogradu trebalo da se potvrde sporazumi o toj saradnji. – U trenutku kada je u celom svetu dovedena u pitanje proizvodnja električne energije iz nuklearki neophodno je da Srbija, Republika Srpska i Italija reše problem nedostatka energije proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije – rekao je Romani. 

Izvor elektroenergetika.info

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!