Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaDimitrije Boarov: Neobična...

Dimitrije Boarov: Neobična Milerova poseta

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Prošle sedmice Srbiju je posetio Aleksej Miler, prvi čovek Gasproma, jedne od najvećih svetskih i ruskih energetskih kompanija – ali cilj ove posete ostao je prilično nejasan jer su ugovori koje je u Beogradu potpisao sa Jugorosgasom (uvoznikom) i Srbijagasom (preprodavcem) ruskog prirodnog gasa gotovo smešne sadržine, ako sadrže samo ono što je objavljeno.

A objavljeno je da je ugovoreno da će ruski energetski gigant do 2021. godine „garantovati“ Srbiji godišnje isporuke od 1,5 milijardi kubika prirodnog gasa, te da će cena tog gasa biti snižena u odnosu na prošlogodišnju za 13 odsto. Ostalo su bili razgovori i razmatranja mogućnosti unapređenja neke buduće saradnje.

Zašto ovi ugovori, ako sadrže samo to što su navele zvanične agencijske vesti, ne mogu objasniti pravu svrhu Milerove posete Beogradu, tokom koje se odvojeno sreo sa predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, premijerom Ivicom Dačićem i prvim potpredsednikom Aleksandrom Vučićem?

Prvo, Srbija već uvozi između 1,2 i 1,5 milijardi kubika gasa, što je i inače mala količina sa gledišta međunarodne trgovine gasom, a „garantovanje“ takve količine u vreme evropske i srpske oseke u tražnji za ruskim gasom (koja ima dugoročnu tendenciju) deluje doista patetično.

Kada se tome pridruži da je Miler „doneo“ u Beograd vest da će Srbiji cena gasa biti snižena za 13 odsto „po najvećem preferencijalu“ – ni to nije ništa spektakularno, jer su moskovske Izvestije (što je prenela i naša štampa) već objavile da se Srbiji spušta cena gasa za 12 odsto, što je slično „popustu“ koji su dobili Austrija, Italija, Grčka i Makedonija, a znatno manje od popusta, na primer, Poljskoj (minus 27 odsto), Bugarskoj (minus 22 odsto) ili Nemačkoj (minus 16 odsto), itd.

Ako je Miler ovoga puta došao u Beograd da uglavi dogovor o gradnji, navodno, četiri elektrane na gas u Srbiji (svaka sa snagom od 450 megavata), opet nešto nije sasvim jasno. Jer, o tim elektranama razgovaralo se već više puta, ali je ostalo maglovito čije bi to elektrane bile, ruske ili srpske, ako bi se s njima, kako je on sam rekao, „direktno“ ugovarale i količine i preferencijalne cene gasa.

Ko zna, uzgred, kolika bi ta cena gasa morala biti niska (ili možda visoka) kada se okonča izgradnja tih elektrana – da bi struja koja se u njima proizvede mogla biti konkurentna na evropskom, a naročito na srpskom tržištu.

Miler je uz to nagovestio da bi, valjda u slučaju da se te elektrane izgrade, a srpska industrija oporavi, Srbija mogla računati na 3,9 milijardi kubika gasa iz gasovoda „Južni tok“, što bi vodilo zaključku da bi planirane elektrane ipak bile i srpske, a i za njih bi Srbija, u pretpostavljenom slučaju, morala da potegne značajna investiciona sredstva (iz kojih izvora?).

Izvesnoj konfuziji oko ove posete doprinosi i to što je Miler jednostavno „obavestio“ domaćine u Srbiji da se gradnja „Južnog toka“ odlaže za godinu dana, mada je početak radova svečano priređen na obali Crnog mora još jesenas, a kamen temeljac postavio je sam predsednik Rusije Vladimir Putin.

Da maglovitost saopštenja o Milerovoj poseti bude još gušća doprinela je i njegova izjava da je Gasprom u Srbiju uložio dve milijarde dolara, što deluje i neprecizno i preterano. Neprecizno, jer je i Srbija vlasnik trećine NIS-a koji je taj ulagač u Srbiju, a preterano – s obzirom na volumen investicija koje je sam NIS saopštavao javnosti tokom ovih godina.

Tek krajem protekle sedmice procurilo je u javnost nešto što je možda bio cilj Milerove posete „vrhu Srbije“. Kako piše Blic (31. marta), Miler se svojim domaćinima požalio da „pojedinci u Srbiji opstruiraju gasni sporazum i ’Južni tok’“, te da je Dušan Bajatović „garant“ strateškog partnerstva Gasproma sa Srbijom i Srbijagasom.

Ako nije reč o nekoj Blicovoj špekulaciji zasnovanoj na rekla-kazala informacijama (ministarka Mihajlović je izjavila da je reč o izmišljotini), onda bismo na sceni imali prilično otvoreno mešanje ruske strane u domaću tuču prsa u prsa između SPS-a i SNS-a oko toga ko će doista kontrolisati srpsku energetiku.

SPS se tu naselio odavno i ne prija mu ni ministarka iz redova stranke koalicionog partnera, pogotovu što ona stalno „hoće da hapsi“ njihovog omiljenog „državnog tajkuna“ iz Srbijagasa, koji je istovremeno i Dačićev oprobani saborac.

Na drugoj strani, SNS čini se zna da onaj ko upravlja energetikom zapravo upravlja Srbijom i, što je možda još važnije, tek tako postaje glavni sagovornik Moskve, kojoj možda nije dovoljno što predsednik Srbije Tomislav Nikolić stalno govori da će „Srbija opravdati poverenje ruskih investitora“. Kao da nam preti nova IB rezolucija.

Izvor NoviMagazin.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Panel diskusija: Energetske zajednice građana nakon godinu dana: U potrazi za procedurom

Centar za unapređenje životne sredine organizuje panel diskusiju pod nazivom „Energetske zajednice građana nakon godinu dana: U potrazi za procedurom“, koja će biti održana u četvrtak, 11. decembra, od 18.00 do 19.30 časova, u Prostoru Miljenko Dereta (Dobračina 55,...

Elnos Srbija gradi mrežnu konekciju za najveći vetropark na Balkanu

Elnos Srbija potpisao je ugovor sa kompanijom Sinohydro Corporation Limited, podružnicom PowerChina, za učešće u izgradnji vetroparka Vetrozelena, koji će postati najveća samostalna vetroelektrana na Balkanu. Projekat će imati ukupni instalirani kapacitet od 300 MW, sa 48 turbina snage...

Rumunija: GE Vernova će isporučiti 42 turbine za drugi vetropark kompanije Greenvolt

GE Vernova je postigla novi ugovor za isporuku turbina za drugi vetropark kompanije Greenvolt Power u Rumuniji, čime se jača prisustvo portugalske grupe na brzo rastućem tržištu obnovljive energije u zemlji. U okviru ugovora, GE Vernova će isporučiti, instalirati i...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!