Prosječna dnevna potrošnja električne energije za prva četri dana avgusta u odnosu na isti period u julu bila je veća za gotovo četvrtinu i iznosila 7.826 MWh, saopšteno je Pobjedi iz Direkcije za odnose sa javnošću Elektroprivrede Crne Gore.
Potrošnja u ljetnjim mjesecima, kada su visoke temperature, je na nivou one u zimskim mjesecima. Na primjer, 5. avgusta potrošnja je bila 8.500 MWh, dok je najveća dnevna potrošnja u januaru bila 8.300 MWh – objašnjeno je iz EPCG.
Od 1. do 4. avgusta prosječna dnevna potrošnja kod distributivnih potrošača iznosila je 7.826 MWh, dok je za prva četiri dana jula bila 6.302 MWh.
– Tako da je prosječna dnevna potrošnja za prva četri dana avgusta u odnosu na isti period u julu veća za 1.525 MWh, odnosno za 24,2 odsto, dok je prosječna temperatura bila veća za pet stepeni Celzijusa – tvrde u EPCG.
U odnosu na prosječnu dnevnu potrošnju u julu, prosječna dnevna potrošnja u prvim danima avgusta je veća za 833 MWh ili za gotovo 12 odsto, dok je prosječna temperatura bila veća za skoro 3 stepena Celzijusa.
– U odnosu na prosječnu dnevnu potrošnju za avgust 2012, prosječna dnevna potrošnja je veća za 5,3 odsto. Potrošnja električne energije do 15 sati za 5. avgust bila je veća za 8,1 odsto u odnosu na potrošnju za isti period dan ranije – saopšteno je iz EPCG.
Julski račun sa novom stopom PDV-a
Potrošači će julski račun za električnu energiju dobiti sa povećanom stopom poreza na dodatu vrijednost. Pošli račun dobili su sa starom stopom PDV-a, jer je obračunski presjek za prethodni majesec načinjen 30. juna, kada se još obračunavala stopa PDV-a od 17 odsto.
Građani bi do sredine septembra trebalo da dobiju i račune sa novim cijenama struje, koje su počele da važe od avgusta. Tako će struja za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem biti skuplja 2,38 odsto, pa će se kilovat sat električne energije koštati 8,32 centa bez poreza na dodatu vrijednost. Prosječno poskupljenje struje za sve potrošače, umjesto ranije projektovanih 5,2 odsto, iznosiće 1,36 odsto. Struja će za distributivne potrošače na 35 i deset kilovoltnoj mreži, u koje između ostalih spadaju Luka Bar, Porto Montenegro, vodovodi i rudnici, pojeftiniti od 2,4 do 3,3 odsto.
Kako se rashladiti, a uštedjeti struju
Preporučena temperatura na klima uređajima, koji se koriste za hlađenje prostorija, je 25 stepeni Celzijusa. Prema preporukama stručnjaka, razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne smije prelaziti pet stepeni Celzijusa. Za svaki stepen nižu temeperaturu podešenu na termostatu klima uređaja, troši se tri do pet odsto više energije.
Trebalo bi hladiti samo prostorije u kojima se boravi. Vrata i prozore prostorija u kojima radi klima trebalo bi držati zatvorenim. Takođe, ako se spoljašnji dio klima uređaja nalazi u hladovini trošiće 10 odsto manje energije.
Klima uređaj trebalo bi da ima što veći faktor hlađenja, koji se uglavnom kreće u granicama od 2,5 do 4. Najefikasniji uređaji na tržištu su oni sa inverterom koji postižu uštede od 20 do 40 odsto u odnosu na standardne klime.
Izvor Pobjeda
