Najjeftiniju električnu energiju u regionu plaćaju domaćinstva u Srbiji, gdje kilovat – sat struje košta 5,1 cent, dok je najskuplji u Sloveniji, 14,47 centi. Crna Gora, sa cijenom od 8,13 centi bez poreza na dodatu vrijednost ili 9,5 centi sa PDV-om, na trećem je mjestu po skupoći, poslije Hrvatske, gdje kilovat košta 11,5 centi.
Jeftiniju struju od Crne Gore i dalje plaćaju domaćinstva u Bosni i Hercegovini, gdje prosječno košta nešto preko sedam centi. Posebne cjenovnike imaju elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Republike Srpske i ona na nivou Bosne i Hercegovine.
Ispod Crne Gore je i Makedonija, gdje građani za jedan utrošeni kilovat električne energije plaćaju 6,9 centi.
Regionalni mediji juče su listom prenijeli podatke iz istraživanja agencije Anadolija o cijenama struje u ovom dijelu Evrope, koji, međutim, odstupaju od aktuelnih. Osim pogrešne cijene struje u Crnoj Gori, za koju su koristili stari podatak od 7,7 centi (cijena kilovata prije 1. avgusta ove godine), Anadolija je “pojeftinila struju” u Sloveniji – aktuelnu cijenu od 14,47 centi, agencija je spustila na 10,9, i tako je učinila drugom najskupljom u regionu, nakon Hrvatske.
Agencija je povećala cijenu struje za domaćinstva u BiH za cijeli cent, pa je u njenom istraživanju električna energija kod tog susjeda skuplja nego u Crnoj Gori.
Srpski mediji prenose da, osim najniže cijene struje u regionu, građani Srbije imaju i najnižu prosječnu zaradu i da je u naredne četiri godine EPS najavio poskupljenje električne energije za čak 80 odsto. Struja će, prema pisanju medija, vjerovatno poskupiti već od Nove godine, i to za 20 do 25 odsto.
Komentariše se i pozicija BiH sa relativno jeftinom strujom, ali je i nizak životni standard. BiH izvozi oko 25 odsto od ukupno proizvedenih količina električne energije, dok je pozicija Crne Gore i Hrvatske slična, jer uvoze veće količine struje, kojom se nadomješćuje deficit energije iz domaćih izvora.
Prema posljednjim podacima Eurostata, cijena struje u Hrvatskoj je 11 centi po kilovatu, što je generisano ogromnim uvozom od čak 60 odsto ukupne potrošnje. Cijena kilovata je zbog toga umnogome zavisna od kretanja cijena energije na regionalnom i evropskom tržištu.
Hrvatska struju uglavnom kupuje iz BiH, Srbije, Mađarske i Slovenije, ali njeni građani lakše mogu da podnesu nešto veće cijene od regiona, jer prosječna neto plata u toj zemlji iznosi 730 eura, znatno više od južnih komšija.
Anadolija prenosi da je cijena struje u svim državama regiona i dalje znatno ispod prosjeka zemalja članica EU-a, koji trenutno iznosi12,75 centi po kilovatu. Prema podacima Eurostata, Irska, Malta i Velika Britanija su među zemljama s najskupljom električnom energijom. Od zemalja šireg regije, struja za građane Bugarske košta sedam centi, Rumunije 7,9 centi i Turske 10,5 centi.
Cijene električne energije, kako je i ranije upozoravano, u narednom periodu će samo rasti, prije svega zbog naglog zatvaranje nuklearnih reaktora širom Evrope. Dodatan pritisak na rast cijena energije izvršile su velike suše u većini evropskih zemalja.
Izvor Vijesti
