Država će od proizvodnje nafte i gasa u crnogorskom podmorju uzimati od 60 do 70% od ukupne ostvarene neto dobiti kompanije, kao što je predviđeno Fiskalnom politikom koju je Vlada usvojila prije godinu – u julu 2012. godine – potvrdili su Pobjedi iz Ministarstva finansija odgovarajući na pitanje da li je došlo do promjena s obzirom da tender tek treba da se raspiše.
busotina nafta Tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju: Država će šeiku uzimati između 60 i 70% profitaPremijer Milo Đukanović protekle nedjelje, odgovarajući na pitanja novinara u vili „Gorica“ najavio je, podsjetimo, da će najvjerovatnije na sjednici Vlade ove sedmice biti donijeta odluka o raspisivanju tendera za eksploataciju i istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju i dodao da se s tim kasnilo zbog dodatnih konsultacija o ovom za Crnu Goru novom poslu.
Poreski okvir
– U julu 2012. godine, Vlada je utvrdila Fiskalnu politiku upstream industrije ugljovodonika, kojom je definisan model i visina ubiranja prihoda države od industrije proizvodnje nafte i gasa. Sa pomenutim dokumentom je upoznat i matični odbor Skupštine Crne Gore. Fiskalnom politikom je definisan okvir oporezivanja upstream industrije, kako u pogledu naknada, tako i poreza na ekstra dobit od proizvodnje nafte i gasa, tako da je predviđeno da ukupni prihod države od proizvodnje bude na nivou od 60 – 70% od ukupne ostvarene neto dobiti kompanije – saopšteno je Pobjedi u odgovoru da li se za godinu dana od donošenja politike a ne raspisivanja tendera nešto promijenilo.
U toku je izrada posebnog zakona o porezu na proizvodnju nafte i gasa.
– Fiskalnom politikom je definisan obuhvat i glavni elementi budućeg zakona o posebnom porezu za upstream industriju ugljovodonika, čija je izrada u toku – saopštili su iz Ministarstva finansija.
U ovom Vladinom resoru objašnjavaju da je raspisivanje tendera odugovlačeno zbog završnih konsultacija sa konsultantima na projektu.
– Razlozi kašnjenja u realizaciji ovih obaveza, kako je i premijer Đukanović naglasio, vezani su za završne konsultacije sa konsultantima na projektu, koje su bile neophodne iz razloga što je riječ o potpuno novoj materiji koju je potrebno urediti na sistemski način, kako bismo, u konačnom, u predstojećem periodu imali pozitivne efekte po ovom osnovu – kazali su u Ministarstvu finansija.
Tender će, po svoj prilici, biti raspisan prije usvajanja zakona. Norveški eksperti sa kojima je Vlada uredila uslove za eksploataciju i istraživanje nafte i gasa ocijenili su, kako Pobjeda nezvanično saznaje, da nije potrebno da se čeka zakon s obzirom da je usvojena fiskalna politika u ovoj oblasti.
Fiskalnom politikom je, podsjetimo, definisano da se naknada za naftu kreće u rasponu od 5 do 12 odsto proizvodnje, a ekstra porez na dobit ukupno bude 59 odsto.
Blokovi
Na tenderu će, podsjetimo, biti ponuđen najveći dio teritorije koji pripada bivšem ulcinjskom bloku, koja je odlukom Vlade izdijeljena na male blokove površine oko 300 kilometara kvadratnih.
Tender će, kako je ranije najavljeno, obuhvatati 13 blokova ukupne površine do tri hiljade kilometara kvadratnih. Za najveći dio prostora koji će biti objavljen na tenderu stepen poznavanja geoloških uslova je takav da se bez problema može ući u potpisivanje ugovora, ocijenili su ranije iz Vlade.
Prvi novac od nafte i gasa, kako je početkom godine saopšteno iz Vlade, počeće da stiže čim se objavi tender.
– Kompanije su dužne da plate učešće na tenderu, potom nadoknadu za površinu, odnosno zakup za prostor na kojem će istraživati i proizvoditi. Glavni prihod počinje da stiže kada počne proizvodnja nafte i gasa. Objektivno je očekivati velika sredstva početkom 2017. godine – najavili su još ranije iz Vlade.
Preporučeno je i formiranje specijalnog fonda koji će upravljati prihodima koje Crna Gora bude imala od nafte i gasa.
Veliko interesovanje
Veliki broj inostranih kompanija odavno je i zvanično pokazao da je zainteresovan da investira u projekte istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju. Na poziv za učešće na tenderu prijavilo se 20 renomiranih kompanija od kojih je pet najvećih naftnih u svijetu. Među kompanijama koje su posjetile sobu podataka, kako je Pobjeda ranije pisala, bili su predstavnici njemačkog Vinteršela, Exxonmobil international limited iz SAD, kao i Statoila iz Norveške, Trajan oil gas energean iz Velike Britanije i Grčke, Hellenic petroleuma, američkog HESS corporationa, francuskog Totala, JX Nippon iz Velike Britanije, hrvatske Ine, američkog Anadarko international energy Company i ENI spa iz Italije, ruskog Novateka, američkog Noble energy i italijanski Edison spa, srpskog NIS-a Geopartners limited, Sterling energy plc, Northern petroleum plc i Premieroil iz Engleske, švajcarskog White Falcon, mađarskog TDE services…
Izvor Pobjeda
