Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Crna Gora: TE Pljevlja će do 2025. biti najčistija u regionu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Koordinatorka u Eko-timu Dijana Milev Čavor upozorila je da je protiv Crne Gore pokrenut postupak jer nije poštovala nove standarde zagađenja vazduha, a jedan od razloga povećanog zagađenja je to što je TE Pljevlja prekršila broj dozvoljenih radnih sati. Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin kazao je da su problemi naslijeđeni, te da će rekonstrukcija TE biti gotova 2025. godine kada ćemo imati najčistiju termoelektranu. Napomenuo je da je TE Crnoj Gori uštedjela 450 mil EUR za struju koju bi morala da uveze u prethodne dvije godine.

Kako je Milev Čavor objasnila u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“, prije pet godina stupili su na snagu novi standardi zagađenja vazduha na Zapadnom Balkanu, u skladu sa ugovorom o osnivanju Energetske zajednice o emisiji sumpor-dioksida iz termo-elektrana, kroz direktivu o velikim ložištima, koji imaju za cilj da smanje zagađenja emisija iz postrojenja. Međutim, kako je kazala, to se u prethodnih pet godina u Crnoj Gori nije desilo.

– Situacija se gotovo nije promijenila, a u pojedinim situacijama i postrojenjima, situacija se čak i pogoršala. Došlo je do većeg zagađenja – kazala je ona.

Kada je konkretno riječ o Crnoj Gori emisija sumpor dioksida i azotnih oksida, one su oscilirale, s tim što je 2020. godine, kada je TE Pljevlja radila punim kapacitetoma i kada je prekršila dozvoljeni broj sati, emisije bile znatno veće, kazala je Milev Čavor.

Kada je riječ o emisiji PM čestica, ona je u periodu od 2018. godine konstantno rasla, a u 2022. godini bila je dvostruko veća nego u 2018.

– Pljevlja su početkom godine bila među najzagađenijim gradovima svijeta zbog koncentracije PM čestica – navela je ona.

Napominje da Crna Gora, nema nacionalni plan smanjenja emisija, ali da je imala obavezu da ispoštuje klauzulu po kojoj TE ne može raditi 20.000 radnih sati.

– To takođe nije ispoštovano. Znamo dobro da je prema svakoj takvoj članici Evropske energetske zajednice pokrenut prekršajni postupak. Postupak protiv Crne Gore je i dalje u toku. Očekujemo možda krajem godine da bude riječi o sankcionisanju TE Pljevlja, ali te sankcije nijesu novčane i nemaju dovoljnu težinu, što je motivisalo sve zemlje regiona da ne poštuju ugovor – objasnila je ona.

Poručila je da je situacija zabrinjavajuća i da zemlje regiona nijesu pokazale ni odgovornost ni brigu za zdravlje građana.

Finale ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja biće 2025. godine, kazao je izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Nikola Rovčanin.

– Mi smo naslijedili jedno loše stanje, idejno rješenje koje nije bilo dobro. Morali smo da radimo na unapređenju ugovora. Uradili smo glavni projekat, sada je 75 odsto građevinskih radova na rekonstrukciji završeno, radi se na montiranju opreme. O ozbiljnosti projekta govori i to da je već plaćeno 35 odsto posla – kazao je on.

Kada je došao na funkciju, kako kaže, TE je imala već 23 hiljade radnih sati.

– Mi smo potpuno svjesni i prekoračenja i azotnih, i sumpornih oksida, ali sada ekološka rekonstrukcija ide planiranom dinamikom – kazao je on.

Kazao je da rade na usklađivanju azota, sumpora i praškastih materija sa strogim direktivama EU.

– Sumporni oksidi će nakon završetka biti 50 puta manji, u granicama direktiva EU. Suština je tranzicija, jer kad naslijedite probleme, ne možete preko noći da to riješite. Rekonstrukcija ide planiranom dinamikom – rekao je on.

Napominje da TE nije odgovorna za stanje PM čestica u Pljevljima.

Rovčanin je rekao da je parlament ukinuo ograničenje za rad TE.

– TE je 2021. i 2022. proizvela 580 mil EUR. Kada izuzmemo iz toga fiksne troškove 130 miliona, ostaje čisto 450 miliona. Da nije bilo nje, Crna Gora bi za te dvije godine morala da uveze struju po tržišnoj vrijednosti 450 miliona – rekao je on i dodao da toliko novca bi teško država obezbijedila.

Istakao je da smo na pragu rješenja i da ćemo imati najčistiju TE u regionu.

– Mislim da će Crna Gora imati energetsku stabilnost – kazao je on.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bosna i Hercegovina: EPBiH završava veliku obnovu Bloka 4 termoelektrane Tuzla

Državna elektroprivreda EPBiH završila je sveobuhvatnu kapitalnu obnovu Bloka 4 u termoelektrani na ugalj u Tuzli, čime je produžen radni vek jednog od ključnih proizvodnih kapaciteta i poboljšani tehnički performansi, pouzdanost i bezbednost. Projekat, vredan 15,3 miliona evra i finansiran...

Crna Gora: EPCG izveštava o problemima u rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja i najavljuje mere za izbegavanje kašnjenja

Crnogorska državna elektroprivreda EPCG je saopštila da je ekološka rekonstrukcija termoelektrane Pljevlja naišla na određene nedostatke i nepravilnosti, što bi moglo dovesti do kašnjenja projekta. EPCG je naglasila da je projekat veoma složen kako po obimu, tako i po tehničkim...

Bosna i Hercegovina: Veće Sanskog Mosta odobrilo projekat solarne elektrane na bivšem rudarskom zemljištu

Opštinsko veće Sanskog Mosta odobrilo je regulacioni plan za područje Fajtovci – Zlausa, nakon predloga lokalne kompanije Lager. Plan omogućava izgradnju više solarnih elektrana na zemljištu koje je ranije korišćeno za eksploataciju uglja. Nacrt plana, pripremljen od strane Građevinskog instituta...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!