Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaCrna Gora: Struja...

Crna Gora: Struja će poskupjeti zbog podmorskog kabla

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Kada se našem tržištu priključi italijansko, odnosno evropsko tržište, onda ćemo se izjednačiti sa cijenama tamošnjeg tržišta, na kome su cijene veće nego kod nas. To će biti posledica postavljanja podmorskog kabla, a neka građani sami procijene koliko je to dobro, kazao je Dejan Mijović

Od po­sta­vlja­nja pod­mor­skog ka­bla iz­me­đu Cr­ne Go­re i Ita­li­je ko­rist će ima­ti sa­mo ita­li­jan­ski in­ve­sti­tor, dok gra­đa­ni mo­gu da oče­ku­ju sa­mo po­sku­plje­nje elek­trič­ne ener­gi­je, ka­zao je De­jan Mi­jo­vić (GP URA).

Iz ita­li­jan­ske kom­pa­ni­je Ter­na, ko­ja sa Cr­no­gor­skim elek­tro­pre­no­snim si­ste­mom, u ko­jem je su­vla­snik, iz­vo­di ra­do­ve na po­sta­vlja­nju pod­mor­skog ka­bla, na­ja­vlje­no je da po­čet­kom na­red­ne go­di­ne pla­ni­ra­ju da po­lo­že kom­ple­tan pod­mor­ski kabl, dok bi kom­ple­tan pro­je­kat ener­get­skog po­ve­zi­va­nja tre­ba­lo da bu­de za­vr­šen kra­jem 2018. go­di­ne.

Po­la­ga­nje ka­bla, du­gog 157 ki­lo­me­ta­ra, sa cr­no­gor­ske stra­ne za­vr­še­no je po­čet­kom de­cem­bra. Ra­do­vi se iz­vo­de na dnu Ja­dran­skog mo­ra, na du­bi­ni i do 1.200 me­ta­ra, sa no­mi­nal­nim ka­pa­ci­te­tom pre­no­sa jed­no­smjer­ne stru­je od 1.000 me­ga­va­ti.

Iz Vla­de su u vi­še na­vra­ta sa­op­šta­va­li da, s ob­zi­rom na to da je ci­je­na elek­trič­ne ener­gi­je na tr­ži­štu EU, po­seb­no u Ita­li­ji, ve­ća od pro­daj­ne ci­je­ne u Cr­noj Go­ri, oče­ku­ju da ka­pa­ci­te­ti ob­no­vlji­vih iz­vo­ra ener­gi­je u naj­ve­ćoj mje­ri bu­du usmje­re­ni na iz­voz. Is­ti­ca­li su da se sa pod­mor­skim ka­blom otva­ra mo­guć­nost za pro­iz­vo­đa­če iz ob­no­vlji­vih iz­vo­ra da di­rekt­no iz­vo­ze stru­ju u tu ze­mlju, pri če­mu ne bi mo­gli da ko­ri­ste po­vla­sti­ce, od­no­sno po­vla­šće­nu ci­je­nu stru­je. Sa­da­šnja na­kna­da za pod­sti­caj iz­no­si 0,129000 cen­ti po ki­lo­vat-sa­tu, što na pro­sječ­nom ra­ču­nu za stru­ju od 35 eura iz­no­si oko 50 cen­ti. Ka­da se na­kna­da po­ve­ća za če­ti­ri do pet pu­ta na­kon sta­vlja­nja u po­gon vje­tro­e­lek­tra­na na Kr­no­vu, to zna­či da će na pro­sječ­nom ra­ču­nu na­kna­da iz­no­si­ti iz­me­đu dva i dva i po eura, od­no­sno iz­me­đu pet i osam od­sto ukup­nog ra­ču­na. Po­čet­kom 2014. na­kna­da za pod­sti­caj je iz­no­si­la dva do tri cen­ta na pro­sječ­nom ra­ču­nu, a Mi­ni­star­stvo eko­no­mi­je će u ja­nu­a­ru for­mi­ra­ti iz­nos na­kna­de za pod­sti­ca­je za na­red­nu go­di­nu.

Ci­je­na elek­trič­ne ener­gi­je za do­ma­ćin­stva u Ita­li­ji iz­no­si 0,24 cen­ta po ki­lo­va­tu, dok će stru­ja u Cr­noj Go­ri od 1. ja­nu­a­ra ko­šta­ti 7,97 cen­ti po ki­lo­vat-sa­tu.

Mi­jo­vić je pod­sje­tio da je tr­ži­šte elek­trič­ne ener­gi­je otvo­re­no, što zna­či da se stru­jom mo­že slo­bod­no tr­go­va­ti.
– Ka­da se na­šem tr­ži­štu pri­klju­či ita­li­jan­sko, od­no­sno evrop­sko tr­ži­šte, on­da će­mo se iz­jed­na­či­ti sa ci­je­na­ma ta­mo­šnjeg tr­ži­šta, na kom su ci­je­ne ve­će ne­go kod nas. To će bi­ti po­sle­di­ca po­sta­vlja­nja pod­mor­skog ka­bla, a ne­ka gra­đa­ni sa­mi pro­ci­je­ne ko­li­ko je to do­bro. To ni­je ne­ka sreć­na po­sle­di­ca, a ko­ri­sti će ima­ti sa­mo ita­li­jan­ska fir­ma, ko­ja će da do­bro za­ra­di, a u to­me udio ima i na­ša dr­ža­va. Za­ra­di­će mo­žda i ne­ka po­ve­za­na pred­u­ze­ća, a da li će­mo svi mi ima­ti ko­ri­sti, to je ve­li­ko pi­ta­nje. Mi­slim da ne­će­mo jer ne­ma­mo do­volj­no stru­je za iz­voz – ka­zao je Mi­jo­vić, ko­ji je uvje­ren da će gra­đa­ni lo­še pro­ći u sve­mu to­me.

On je do­dao da bi kabl bio uno­san u slu­ča­ju da Cr­na Go­ra ima vi­šak stru­je.
– Elek­trič­ne ener­gi­je ima­mo ta­man ono­li­ko ko­li­ko na­ma tre­ba za do­ma­će tr­ži­šte. Pod­mor­ski kabl će da iza­zo­ve ve­ću ci­je­nu stru­je, uz ma­le ko­ri­sti za Cr­no­gor­ski elek­tro­pre­no­sni si­stem – re­kao je Mi­jo­vić.

Vla­da je pro­šle sed­mi­ce usvo­ji­la ener­get­ski bi­lans za 2017. go­di­nu, pre­ma ko­jem će pla­ni­ra­ni ne­to ma­njak elek­trič­ne ener­gi­je u od­no­su na po­tre­be bru­to kon­zu­ma iz­no­si­ti 114 gi­ga­vat-sa­ti, ili 3,4 od­sto, što je pro­sječ­na dvo­mje­seč­na pro­iz­vod­nja elek­trič­ne ener­gi­je hi­dro­e­lek­tra­ne „Pe­ru­ći­ca”.

Kom­pa­ni­ja Ter­na je za pe­de­se­to­go­di­šnji za­kup akva­to­ri­ja i ze­mlji­šta u zo­ni mor­skog do­bra pla­ti­la sve­ga 2,7 mi­li­o­na eura, iako se ta­kav za­kup, u za­vi­sno­sti od mo­de­la ob­ra­ču­na ko­ji pri­mje­nju­ju po­je­di­ne ze­mlje, kre­će od naj­ma­nje 5,5 mi­li­o­na do mak­si­mal­nih 69 mi­li­o­na eura.

Iz MANS-a su ra­ni­je uka­zi­va­li da ni­je­su po­nu­đe­ni va­lid­ni ar­gu­men­ti ko­ji­ma bi se po­tvr­di­lo da od iz­grad­nje pod­mor­skog ka­bla naj­vi­še ko­ri­sti ima Cr­na Go­ra.J.V.

Uni­šta­va­mo ri­je­ke za­rad pri­vat­ni­ka

Upi­tan da pro­ko­men­ta­ri­še to što je na­cr­tom pla­na za pod­mor­ski kabl i da­le­ko­vod od Pri­mor­ja do sje­ve­ra Cr­ne Go­re ra­ču­na­to na to da će no­vom pre­no­snom mre­žom pro­la­zi­ti i stru­ja ko­ja bi bi­la pro­iz­ve­de­na u hi­dro­e­lek­tra­ni Buk–Bi­je­la, ko­ja ni­ka­da ni­je sa­gra­đe­na, Mi­jo­vić je ka­zao da se vje­ro­vat­no ra­ču­na­lo na to da će sve na­še ri­je­ke bi­ti pre­gra­đe­ne.
– Ra­ču­na­lo se i na bu­du­će hi­dro­e­lek­tra­ne na Mo­ra­či, kao i na Ko­mar­ni­ci. Vje­ro­vat­no su mi­sli­li da to ta­ko mo­že, a da li se na­ma is­pla­ti da uni­šti­mo Cr­nu Go­ru za­rad do­bi­ti ne­kog pri­vat­ni­ka. Ni­sam si­gu­ran. Pod­mor­ski kabl ni­je na­ša in­ve­sti­ci­ja, već su to stra­ni in­ve­sti­to­ri ko­ji će do­bi­ti kon­ce­si­ju na 50 go­di­na da iz­vo­ze stru­ju i da je pro­da­ju, a na­ma će da da­ju ne­ku sit­nu kon­ce­si­o­nu na­kna­du za to, a za­uz­vrat će­mo da uni­šti­mo ka­njon. Taj bi­znis je ap­so­lut­no u ko­rist ono­ga ko­ji će da in­ve­sti­ra – re­kao je Mi­jo­vić.

Izvor; Dan

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija finalizuje pravni okvir za zatvaranje rudnika Velenje uoči izlaska iz uglja 2033. godine

Vlada Slovenije usvojila je nacrt zakona o postepenom gašenju rudnika uglja Velenje, čime je napravljen ključni korak ka ispunjenju obaveze zemlje da najkasnije do 2033. godine napusti korišćenje uglja. Ministar za prirodne resurse i prostorno planiranje Jože Novak objasnio...

Srbija upozorava: Rafinerija Pančevo biće ugašena bez nove američke dozvole

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će rafinerija u Pančevu, kojom upravlja kompanija NIS, biti prinuđena da obustavi rad 2. decembra ukoliko Sjedinjene Američke Države ne izdaju dozvolu koja bi kompaniji omogućila da nastavi sa poslovanjem u okviru...

Rumunija započela izgradnju vetroelektrane Ansthall snage 96 MW, koja će snabdevati 89.000 domaćinstava

U istočnoj Rumuniji u toku je izgradnja novog vetroparka snage 96 MW, što predstavlja još jedan važan korak u ubrzanom širenju obnovljivih izvora energije u zemlji. Vetropark Ansthall, smešten u okrugu Galați, očekuje se da će godišnje proizvoditi oko...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!