Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRudarstvoČista energija povećava...

Čista energija povećava tražnju za kritičnim mineralima

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Globalna tranzicija čiste energije će imati dalekosežne posledice po potražnju minerala u narednih 20 godina. Do 2040. ukupna potražnja za mineralima iz čistih energetskih tehnologija se udvostručuje u STEPS-u i četvorostruko u SDS-u.

U oba scenarija, električna vozila i skladištenje baterija čine oko polovinu rasta potražnje za mineralima iz tehnologija čiste energije u naredne dve decenije, podstaknute naglom potražnjom za materijalima za baterije. Potražnja za mineralima od EV i baterija za skladištenje raste deset puta u STEPS-u i preko 30 puta u SDS-u u periodu do 2040. Po težini, potražnjom za mineralima u 2040. dominiraju grafit, bakar i nikl. Litijum bilježi najbržu stopu rasta, pri čemu je potražnja u SDS-u porasla preko 40 puta. Pomeranje ka nižim hemijskim sastavima kobalta za baterije pomaže da se ograniči rast kobalta, zamenjen rastom nikla.

Električne mreže su još jedna velika pokretačka snaga. Oni čine 70% današnje potražnje za mineralima iz energetskih tehnologija koje se razmatraju u ovoj studiji, iako njihov udeo nastavlja da opada kako druge tehnologije – pre svega EV i skladištenje – beleže brz rast.

Potražnja za mineralima iz proizvodnje električne energije sa niskim sadržajem ugljenika brzo raste, udvostručujući se u STEPS-u i skoro utrostručavajući u SDS-u u periodu do 2040. Energija vetra igra vodeću ulogu u pokretanju rasta potražnje zbog kombinacije velikih dodataka kapaciteta i veće količine minerala intenziteta (posebno sa rastućim doprinosima mineralno intenzivnog vetra na moru). Solarna fotonaponska energija sledi blisko, sa svojom neuporedivom skalom dodavanja kapaciteta među tehnologijama za proizvodnju energije sa niskim sadržajem ugljenika. Hidroenergija, biomasa i nuklearna energija daju samo mali doprinos s obzirom na njihove relativno niske potrebe za mineralima i skromne dodatke kapaciteta.

Brz rast upotrebe vodonika u SDS-u podržava veliki rast potražnje za niklom i cirkonijumom za upotrebu u elektrolizerima, i za metalima bakra i platinske grupe za upotrebu u električnim vozilima sa gorivnim ćelijama (FCEV). Uprkos brzom porastu FCEV-a i padu katalitičkih pretvarača u automobilima na benzin i dizel, potražnja za metalima platinske grupe u automobilima sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem ostaje veća nego za FCEV-ovima u SDS-u 2040. godine.

Potražnja za elementima retkih zemalja (REE) – prvenstveno za EV motore i vetroturbine – raste tri puta u STEPS i više od sedam puta u SDS-u do 2040.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija i Azerbejdžan potpisali sporazum o saradnji u energetskoj i rudarskoj industriji

Vlade Srbije i Azerbejdžana potpisale su sporazum o saradnji u oblasti energetike i rudarstva, s ciljem jačanja saradnje između dve zemlje u ovim sektorima. Sporazum definiše zajedničke aktivnosti za promociju saradnje i poslovnih odnosa, zasnovanih na nacionalnim zakonodavstvima i...

Ekološke organizacije osporavaju odobrenje Srbije za rudarski projekat Rio Tinta

Ministarstvo za zaštitu životne sredine Srbije utvrdilo je obim i zahteve za procenu uticaja na životnu sredinu (EIA) za projekat Jadar, rudarenje litijuma i bora koje vodi Rio Tinto. Kompanija je sada dužna da se bavi kumulativnim uticajima na...

Rudnik zlata na Rogozni predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje i životnu sredinu

Otvaranje rudnika zlata na Rogozni moglo bi ozbiljno uticati na zdravlje građana Novog Pazara i životnu sredinu, upozorila je Dragana Đorđević, naučni savetnik. U intervjuu za program "Zeleni minut", Đorđević je objasnila da će proces rudarenja dovesti do zagađenja...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!