Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaCene električne energije...

Cene električne energije i gasa u Srbiji i Crnoj Gori među najnižim su u Evropi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Cene električne energije u Srbiji i Crnoj Gori i dalje spadaju među najniže u Evropi, prema najnovijim podacima Eurostata. U drugoj polovini prošle godine, prosečan trošak električne energije za domaćinstva u Srbiji iznosio je 18,16 evra po 100 kWh, što je značajno niže od proseka Evropske unije koji je iznosio 28,49 evra.

Crna Gora je prijavila slične niske cene, sa tarifama za električnu energiju u domaćinstvima koje se kreću od 16,49 do 18,16 evra po 100 kWh. Ove cifre stavljaju obe zemlje među najpovoljnije u Evropi po pitanju cene električne energije, naročito u poređenju sa ekonomički razvijenijim zemljama gde su cene mnogo više.

Razlika u troškovima električne energije postaje još uočljivija kada se prilagodi kupovnoj moći. Domaćinstva u zemljama sa jačim ekonomijama često plaćaju više za osnovne energetske potrebe. Na primer, domaćinstva u Češkoj su plaćala oko 41 evro po 100 kWh, dok su cene u Nemačkoj i Kipru prelazile 35 evra.

Najnoviji izveštaj Eurostata, koji je upoređivao cene električne energije i gasa u zemljama članicama EU i nekoliko zemalja van EU, pokazuje da su cene električne energije uglavnom stabilizovane tokom poslednje dve godine. Nasuprot tome, cene gasa su blago porasle u drugoj polovini prošle godine, nakon tri uzastopna perioda opadanja.

Uprkos recentnoj stabilizaciji, cene električne energije i gasa ostaju daleko iznad nivoa pre pandemije. Pre četiri godine, prosečan trošak električne energije u EU bio je oko 7 evra niži nego danas, dok su cene gasa porasle za više od 70 procenata u istom periodu.

Kada se uporede cene električne energije prilagođene za nivo prihoda i uključujući poreze, Češka je imala najviše cene. Domaćinstva koja koriste između 2.500 i 5.000 kWh godišnje plaćala su 41 evro po 100 kWh. Kipar i Nemačka su sledili sa troškovima od 35,7 i 35,23 evra, respektivno. U regionu, Hrvatska se izdvojila kao jedna od skupljih zemalja sa tarifom od 21,71 evra, dok je Slovenija zabeležila nešto višu cenu od 23,29 evra.

Nasuprot tome, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina nastavile su da održavaju relativno niske cene električne energije, sve u rasponu od 16,49 do 18,16 evra. Najnižu cenu električne energije u Evropi imala je Island, gde su domaćinstva plaćala samo 12,2 evra po 100 kWh, zahvaljujući širokoj upotrebi geotermalne energije u toj zemlji.

Cene gasa takođe variraju širom Evrope. Domaćinstva u Srbiji plaćala su oko 8,07 evra po 100 kWh, dok je najviša cena zabeležena u Severnoj Makedoniji, gde je iznosila 20,53 evra. Crna Gora je među zemljama sa relativno niskim cenama gasa, iako potpuni podaci za neke zemlje van EU nisu dostupni.

Nekoliko faktora doprinosi niskim troškovima energije u Crnoj Gori, uključujući regulisane tarife, oslanjanje na domaću hidroenergiju i ograničenu ulogu u liberalizovanom energetskom tržištu. U pogledu kupovne moći, cene gasa u Srbiji su bile među najnižim u Evropi tokom druge polovine godine.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Resavica traži odobrenje za procenu uticaja na životnu sredinu radi proširenja rudnika uglja Stavalj

Državno preduzeće Resavica je zvanično podnelo zahtev Ministarstvu zaštite životne sredine za odobrenje sprovođenja Procene uticaja na životnu sredinu (PUŽS) u vezi sa proširenjem eksploatacije uglja na istočnim i zapadnim delovima ležišta Stavalj. Ovaj površinski kop smešten na Pešterskoj...

Srbija: Proširenje skladišta gasa Banatski Dvor planirano za završetak do kraja 2026. godine

Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da će proširenje podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor biti završeno do 31. decembra 2026. godine. Projekat će povećati kapacitet skladišta sa sadašnjih 450 miliona kubnih metara na 750 miliona kubnih metara, čime će...

Evropa: Slovačka uslovljava podršku sankcijama EU Rusiji produženjem dugoročnog ugovora o gasu

Slovački premijer Robert Fico izjavio je da će Slovačka ukinuti svoj veto na osmi paket sankcija Evropske unije protiv Rusije samo ako blok pristane da Slovačka nastavi da kupuje ruski gas do 2034. godine. Kritikovao je plan Evropske komisije...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!