X
Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBugarska: Prosečna cena...

Bugarska: Prosečna cena na IBEM DAM u avgustu – 120 evra po MWh

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Prosečna spot cena električne energije u Bugarskoj od početka avgusta beleži rekordnu vrednost – oko 120 evra po MWh. To je tri puta iznad proseka u 2020. godini i dva puta više u odnosu na nivo u januaru i februaru ove godine.

Električna energija je sve skuplja ne samo u Bugarskoj, već i širom Evrope. Ali na zapadu su promene umerenije, s obzirom da Nemačka, Francuska, Holandija, Belgija i nordijske zemlje trenutno imaju najjeftiniju električnu energiju.

Među očekivanim uzrocima ovog trenda su ekonomski oporavak – BDP EU je u drugom kvartalu porastao za 13,2% na godišnjem nivou, kao i toplotni talas i rast emisijskih dozvola za CO2, koje se već približavaju 60 evra po toni (proizvodnja 1 MWh električne energije emituje od 0,5 do 1,2 tone CO2 ako se koristi prirodni gas ili ugalj).

Međutim, postoje i nacionalni faktori koji čine veliku razliku. Za Bugarsku, ovo su pogrešne političke odluke o pravcu energetskog razvoja, neuspešne reforme u sektoru i korupcija.

Odlaganje liberalizacije tržišta

Glavni problem bugarskog energetskog sektora je podela na regulisano i slobodno maloprodajno tržište. Na regulisanom tržištu za domaćinstva, sa udelom od 50-55% u ukupnom obimu, cene električne energije su niske iz političkih razloga, van tržište logike.

Da nadoknadili gubitke u ovom segmentu, proizvođači (uz učešće državnih elektrana od 80%) iskrivljuju ostatak tržišta kako bi obezbediti višu cenu. Time opterećuju poslovanje industrije i malih firmi, ali u stvarnosti konačni račun plaćaju svi građani – kroz rast cene roba i usluga.

Postojanje eneromnog regulisanog segmenta ne dozvoljava liberalizaciju veleprodajnog tržišta, jer je veliki deo subvencionisane električne energije za domaćinstva obezbeđen dugoročnim ugovorima sa dve američke elektrane – TE ContourGlobal Marica Istok 1 i TE AES Marica Istok 3. Ove dve elektrane pokrivaju između 30% i 35% godišnje potrošnje električne energije.

Zbog nepostojanja maloprodajnog i veleprodajnog slobodnog tržišta, nije moguće obezbediti liberalizaciju balansnog tržišta i uvesti sistem aukcija kapaciteta. Upravo je segment balansne energije i dalje najnetransparentniji i povezan sa najvećim političkim i korupcionim pritiskom da direktne isplate dobija uglavnom TE Varna.

Trenutno je liberalizacija maloprodajnog tržišta, koja je preduslov za druge reforme, odložena do 2024. godine.

Još jedan problem predstavlja kašnjenje u povezivanju tržišta, posebno u segmentu dan unapred sa Rumunijom, čime bi se Bugarska trebala povezati sa Centralnom i Zapadnom Evropom. Kaplovanje sa Rumunijom smirilo bi putem uvoza ekstremnu volatilnost na berzi.

Netransparentno upravljanje državnim elektranama

Značajno je da su izuzetno visoke cene električne energije u Bugarskoj činjenica i pored znatno manje potrošnje u odnosu na zimski period. Drugim rečima, na papiru postoje proizvodni pogoni, ali oni ne rade. Istovremeno, oko 20% električne energije proizvedene u Bugarskoj izvozi se na osnovu dugoročnih ugovora, koji su zaključeni po znatno nižim cenama od trenutnih.

Državne elektrane, preko Bugarskog energetskog holdinga, odnosno NEK i NE Kozloduj, i dalje proizvode preko 60% električne energije u Bugarskoj. Jedan od najvećih problema je netransparentan i potencijalno koruptivni metod na koji državne kompanije prodaju proizvedenu električnu energiju.

One ne sklapaju transparentne dugoročne ugovore, što lišava poslovne potrošače mogućnosti da predvide troškove i izlaže ih tržišnom riziku.

Državni proizvođači prodaju električnu energiju uglavnom na segmentu dan unapred, a u nepovoljnim uslovima, kao što je slučaj trenutno, to uslovljava ekstremne vrednosti koje ove potrošači moraju da plate.

Loše upravljanje u energetskom sektoru nije vidljivo samo na političkom, već i na operativnom nivou – u Bugarskom energetskom holdingu i njegovim kompanijama. U suportnom, TE Marica Istok 2 bi bila uključena na tržište blagovremeno, a ne nakon pritiska poslodavaca i privremene vlade; NEK bi aktivirao hidroelektrane (za razliku od prošle godine, akumulacije su napunjene, u proseku, preko 71%), čime bi pokrio vršnu potrošnju, i uključio dodatne kapacitete tzv. američkih elektrana; i treće – Operator elektroenergetskog sistema ne bi nepotrebno uključio skupe rezervne kapacitete poput TE Varna Ahmeda Dogana.

Blokada ulaganja u OIE

Trenutna kriza jasno je pokazala da su cene električne energije najniže u zemljama sa najvećim stepenom integracije obnovljivih izvora energije (OIE). Iz više razloga – od ruskih geopolitičkih interesa, preko lobija u sektoru gasa i uglja, kao i koruptivnih interesa – Bugarska vodi pravi rat protiv novih obnovljivih izvora energije, a poslednjih osam godina ukupni novopriključeni kapacitet iznosi samo 200 MW.

Još uvek postojebrojne administrativne prepreke za ulaganje u nove proizvodne kapacitete. Trenutno fotonaponske elektrane proizvode najjeftiniju električnu energiju – 50 do 60 evra po MWh, što je dva puta manje od tržišnih cena.

Uprkos očiglednom potencijalu, fotonaponski sistemi se gotovo ne grade u Bugarskoj (osim malih kapaciteta za sopstvene potrebe).

S jedne strane, ESO ne obezbeđuje javne informacije o raspoloživim kapacitetima za povezivanje novih velikih postrojenja, a s druge strane – sam ERP je prilično trom u ovom procesu, od čega zavisi povezivanje postrojenja na OIE snage ispod 5 MW.

Saga Marica Istok

Umesto pokretača promena i uspešnog primera ekonomske i energetske transformacije, kompleks Marica Istok trenutno predstavlja veliki problem.

Zbog očekivanog i predvidljivog skoka cena CO2, elektrane na ugalj postale su najskuplji proizvođač električne energije, sa cenom od 110 do 160 evra po MWh.

Politika EU o trgovini emisijama i ograničavanju energije iz uglja postoji više od 10 godina i trenutna situacija nije iznaneđenje. Propuštene su godine za pripremu strategije za tranziciju i privlačenja sredstava iz EU i privatnih fondova – umesto toga ulivaju se milijarde za održavanje nekonkurentnog sistema koji nema budućnost.

Ako tri elektrane u kompleksu proizvedu istu količinu električne energije kao prošle godine, potrošači će morati da nadoknade preko milijardu evra za pokrivanje emisije CO2.

Izvor: capital.bg

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene gasa u Evropi tokom 10. nedelje 2025. godine

Tokom 10. nedelje 2025. godine, cene gasa u Evropi nastavile su silazni trend i dostigle najniži nivo u poslednja četiri meseca 6. marta, pre nego što su doživele blagi oporavak. Toplije temperature i snažna proizvodnja solarne energije doprinele su...

Region: Pregled tržišta električne energije Jugoistočne Evrope – 10. nedelja 2025.

U 10. nedelji 2025. godine cene električne energije u Jugoistočnoj Evropi (JIE) značajno su pale, vođene toplijim temperaturama koje su smanjile potražnju. Dodatno, pad cena gasa smanjio je pritisak na tržište električne energije širom Evrope. Većina tržišta JIE zabeležila...

Srbija je odobrila eksproprijaciju zemljišta za novu gasnu stanicu u Horgošu

Vlada Srbije je odobrila eksproprijaciju zemljišta za izgradnju nove gasne stanice za prijem u Horgošu, u skladu sa Detaljnim regulacionim planom projekta. Kao korisnik eksproprijacije, određeno je javno preduzeće Srbijagas. Nova stanica je neophodna zbog zastarele opreme i nedovoljnih metoda...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!