Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je Bugarska zabeležila najveći rast emisije gasova sa efektom staklene bašte u Evropskoj uniji tokom prvog kvartala, sa povećanjem od 17,38 odsto u odnosu na januar–mart 2024. U EU-27, ukupne emisije porasle su za 3,4 odsto, dostigavši oko 900 miliona tona ekvivalenta CO2.
Šest drugih zemalja zabeležilo je rast iznad 5 odsto: Češka 10,66 odsto, Kipar 8,39 odsto, Poljska 6,05 odsto, Mađarska 5,92 odsto i Grčka 5,89 odsto. Ukupno 20 država članica je povećalo svoje emisije.
Sedam zemalja uspelo je da smanji emisije, pri čemu je Malta predvodila sa minus 6,2 odsto, a slede Finska sa minus 4,4 odsto i Danska sa minus 4,3 odsto. Tri od ovih sedam zemalja takođe su zabeležila pad BDP-a – Estonija, Letonija i Luksemburg. Istovremeno, Danska, Finska, Malta i Švedska smanjile su emisije uz održavanje ekonomskog rasta.
Po sektorima, najveći godišnji porast zabeležen je u snabdevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom sa +13,6 odsto, i u domaćinstvima sa +5,6 odsto. Emisije su pale u prerađivačkoj industriji za 0,2 odsto, u transportu i skladištenju za 2,9 odsto, i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 1,4 odsto.