Gradnja plinovoda “Južni tok”, pod uvjetima kakve je zamislio ruski “Gazprom”, neprihvatljiva je za Europsku uniju i stoga je važno da je Bugarska prekinula radove na provedbi tog projekta, kazao je Janez Kopač, ravnatelj tajništva Energetske zajednice Europske unije u izjavi koju u utorak prenosi sarajevski “Dnevni avaz”.
“Zadovoljan sam jer se poštuju pravne norme i poredak EU”, kazao je Kopač komentirajući odluku vlade Bugarske da sukladno ocjenama iz Bruxellesa prekine već započete radove na gradnji novog plinovoda kojim bi se zaobišla Ukrajina pri opskrbi Europe ruskim plinom.
Kopač je kazao kako “Južni tok” ostaje sporan jer ne ispunjava tri ključna uvjeta na kojima inzistira Unija, a ključ svega je da ruski “Gazprom” sebi osigurava monopolistički položaj pri upravljanju tim plinovodom, uključujući tu i mogućnost diktiranja cijena.
“Europski pravni okvir predviđa da svaki plinovod ili elektrovod mora osigurati pristup ‘treće strane’ a u ovom slučaju nije tako. Predviđeno je da plinovodom trajno upravlja ‘Gazprom’ i ima monopol”, kazao je Kopač.
I naknade za tranzit plina morale bi odražavati realne cijene uz obvezu da ih određuje neovisni regulator što ruski investitor također nije predvidio.
Treći problem je to što prema pravilima EU trgovac plinom ne može biti vlasnikom više od 50 posto udjela u plinovodu, a u slučaju “Južnog toka” ruska tvrtka ima i veći vlasnički udjel.
Bosna i Hercegovina je, prije svega na poticaj vlasti Republike Srpske, također započela pregovore o priključenju na “Južni tok”, no prijedlog ugovora Vijeće ministara BiH još nije razmatralo.
Vlada Federacije BiH izrazila je suzdržanost prema tom projektu uz ocjenu kako bi bilo potrebno diverzificirati postojeću plinsku mrežu u zemlji koja je već sada oslonjena isključivo na ruski plin i spojiti je s onom u Hrvatskoj preko Slavonskog Broda.
Vlasti RS pak inzistiraju na povezivanju s “Južnim tokom”, a taj bi se projekt sveo na gradnju jednog kraka plinovoda kroz sjeveroistočni dio BiH prema Banjoj Luci.
Izvor Seebiz
